Izvoz prelazi milijardu i po maraka: Prada, Boss, Gucci i dalje nam vjeruju

Od ukupnog uvoza u Bosnu i Hercegovinu u 2019. godini, koji je bio veći od 19,8 milijardi, učešće industrije tekstila, odjeće, kože i obuće je 2,01 milijarda KM. U istom periodu izvezena je roba vrijedna više od 11,8 milijardi, od čega na pomenutu industriju ide 1,5 milijardi KM. Od 2009. do 2018. godine ova industrija bilježi konstantan rast izvoznih rezultata i povećava pokrivenost uvoza izvozom, pa i u ukupnoj vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni zauzima četvrto mjesto, kako po uvozu, tako i po izvozu.

Izvoznici

"Iako je u periodu januar - juni 2018/2019. godine evidentiran blagi pad u obimu trgovinske razmjene od oko 80 miliona KM, ipak je pokrivenost uvoza izvozom industrije TOKO sa 77,29 posto u 2018. porasla na 78,66 posto u prvom polugodištu u 2019. godini, dok je u istom periodu na nivou BiH pokrivenost uvoza izvozom pala sa 63,16 u 2018. na 60,45 posto u 2019. godini", kazali su nam iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

U 2018. je ukupno uvezeno robe u vrijednosti 19,5 milijardi, od čega 2,05 milijardi KM proizvoda iz industrije tekstila, odjeće, kože i obuće, dok je izvezeno robe vrijedne 12,2 milijarde KM, od čega se skoro 1,6 milijardi KM odnosi na ovu industriju. Iz ovih podataka vidimo da ova industrija izuzetno dobro posluje.

"Tekstilni sektor u BiH jedan je od značajnijih u privredi BiH. U sektoru je na nivou BiH zaposleno oko 40.000 radnika i oni pretežno proizvode sve vrste odjevnih predmeta kad su u pitanju tekstil i obuća. Izvoz na godišnjem nivou prelazi milijardu i po maraka, što čini četiri do šest posto BDP-a BiH. Preko 90 posto firmi su izvozno orijentisane, a naše tržište uglavnom su zemlje Evropske unije. Naravno, i ostale zemlje su tu, zemlje okruženja, Srbija, Sjeverna Makedonija, Turska i druge. Ovdje se proizvode sve vrste odjeće i obuće za najveće svjetske brendove. Značajno je napomenuti da se taj izvoz ostvaruje sopstvenim radom, jer kupci su nemilosrdni, njihovi kriteriji i standardi su jako visoki, međutim, naše firme su i kadrovski i tehničko-tehnološki, i u svakom drugom pogledu, osposobljene da mogu da ispune sve te kriterije. U protivnom, da nisu, kupci se ne bi ovdje zadržavali", kazao nam je Amir Međić, generalni sekretar Udruženja UTOK.

"To su cifre o kojima mi ne možemo ni sanjati. Nakon Italije su Njemačka, Španija, Francuska i druge. Međutim, kada su u pitanju zemlje okruženja, možemo se porediti sa Srbijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom, Albanijom, te Kosovom. U Albaniji je ova branša razvijena, sve karte su bacili na razvoj ove industrije, tako da je trenutno u relativno maloj Albaniji zaposleno oko 100.000 radnika u ovoj branši. U BiH je prije rata bilo skoro 100.000 zaposlenih, međutim, poslije rata se ta cifra otprilike prepolovila", kaže Međić.

Lohn poslovi

Srbija, dodao je, možda ostvaruje nešto veći izvoz od BiH, ali Srbija ne radi lohn poslove, već uglavnom vlastite brendove sa kojima se pojavljuje na tržištima jugoistočne Evrope i jednim malim procentom u zemljama EU.

"U BiH su lohn poslovi dominantni, oko 90 posto firmi radi lohn poslove, to su usluge šivanja, krojenja i tako dalje, mada sve više zaživljava praksa da se radi sopstveni proizvod u manjoj ili većoj mjeri. Imamo specijalizirane firme koje se bave isključivo proizvodnjom sopstvenog proizvoda, ali one su male i tek stasavaju. Imaju izvjestan procent poslova koje rade za tržište kao sopstveni proizvod, ali on je u ovim trenucima neznatan. U BiH ima nekoliko firmi koje jako dobro rade. Tu bih istakao Almu Ras, koja radi sopstveni proizvod, radi puni proizvod, ali istovremeno radi i lohn posao, možda 60 naprema 40 posto u korist lohna", istakao je Međić.

Uprkos brojnim problemima u poslovanju, bh. kompanije uspijevaju očuvati poslove sa najprestižnijim svjetskim brendovima: Armani, Benneton, Burberry, Diadora, Hugo Boss, Paul Green, Addidas, Gucci, Nike, Prada...