Švicarske kompanije u BiH vide potencijal za investicije, industriju i razvoj kadrova

Umjetna inteligencija, industrijska transformacija, obrazovanje kadrova i nove investicije bile su među centralnim temama Švicarsko-bosanskohercegovačkog poslovnog foruma održanog u Sarajevu. Predstavnici kompanija, institucija i poslovnih organizacija iz dvije zemlje razgovarali su o mogućnostima jačanja privredne saradnje, dok su panelisti poručili da Bosna i Hercegovina raspolaže kvalitetnom radnom snagom, razvijenom industrijskom tradicijom i značajnim prostorom za privlačenje novih investicija.

Uvodno predavanje održala je dr. Almerima Jamaković-Kapić iz kompanije Swisscom, koja je govorila o ulozi umjetne inteligencije u transformaciji poslovanja.

Ona je istakla da AI više nije samo tehnološki trend, već alat koji direktno utiče na sposobnost kompanija da ostanu konkurentne.

"Umjetna inteligencija ne podstiče samo inovacije, nego sposobnost inoviranja pretvara u novu vrstu otpornosti kojoj će se organizacije morati prilagoditi", kazala je Jamaković-Kapić.

Prema njenim riječima, mnoge kompanije danas umjetnu inteligenciju svode na korištenje alata poput ChatGPT-a, ali stvarna transformacija podrazumijeva mnogo više od toga.

"Cilj nije sama umjetna inteligencija. Cilj je stvaranje novih vrijednosti i inovacija uz njenu primjenu", poručila je.

Naglasila je i da mnoge kompanije još uvijek koriste umjetnu inteligenciju prvenstveno za povećanje individualne produktivnosti zaposlenih, dok stvarna transformacija podrazumijeva promjenu poslovnih modela, procesa i načina donošenja odluka. Prema njenim riječima, upravo će organizacije koje budu spremne na takve promjene imati najveću korist od razvoja AI tehnologija.

Govoreći o brzini promjena koje donosi nova tehnologija, upozorila je da se konkurentske prednosti danas stvaraju i gube mnogo brže nego ranije.

"Ono što je jučer bilo novo, danas je standard, a sutra može biti zastarjelo", istakla je.

Tokom diskusije otvorena su i pitanja potrošnje energije, zaštite podataka i cyber sigurnosti, a Jamaković-Kapić je naglasila da su sigurnost i odgovorno upravljanje podacima neizostavan dio svake ozbiljne AI strategije.

Bosna i Hercegovina mora snažnije isticati svoje prednosti

U nastavku foruma održan je panel posvećen poslovnim, trgovinskim i investicionim prilikama između Bosne i Hercegovine i Švicarske.

Moderator panela Almir Kalajžić iz Ambasade Švicarske u BiH kazao je da se Bosna i Hercegovina u međunarodnim krugovima često posmatra kroz političke probleme, dok se mnogo manje govori o uspješnim kompanijama, industrijskim kapacitetima i izvoznim rezultatima.

Među panelistima su bili Snježana Köpruner iz GS-TMT-a Travnik, Lorenz Schaffner iz Integres grupe, Suad Sinančević iz kompanije Sika BiH i Vjekoslav Vuković iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Köpruner: Najvrjedniji resurs Bosne i Hercegovine su ljudi

Govoreći o razlozima zbog kojih je odlučila investirati u Bosnu i Hercegovinu, Snježana Köpruner podsjetila je da je domaća metalna industrija prije rata bila među najrazvijenijim u regionu.

Iako su rat i tranzicija ostavili ozbiljne posljedice na industrijske kapacitete i stručna znanja, potencijal nije nestao.

"Najvrjednije što Bosna i Hercegovina ima jesu ljudi. Tokom karijere radila sam u više zemalja, ali nivo lojalnosti, odgovornosti i sposobnosti rješavanja problema koji sam ovdje vidjela rijetko se može pronaći", kazala je Köpruner.

Posebno je ukazala na priliku koju za domaću privredu predstavlja trend vraćanja proizvodnje bliže europskom tržištu.

"Europske kompanije sve više razmišljaju kako proizvodnju vratiti bliže svojim tržištima. To predstavlja veliku priliku za Bosnu i Hercegovinu, ali i za cijeli zapadni Balkan“, rekla je.

Köpruner smatra da BiH mora iskoristiti trenutne promjene u europskoj industriji, ali i stvoriti uslove koji će domaću proizvodnju učiniti konkurentnijom. Kao jedan od ključnih pravaca navela je reindustrijalizaciju, odnosno snažniji fokus na prerađivačku industriju koja stvara novu vrijednost i omogućava veće investicije.

Govoreći o izazovima s kojima se kompanije suočavaju, istakla je da bi prerađivačka industrija trebala imati povoljniji tretman kroz niža fiskalna opterećenja kako bi mogla više ulagati u razvoj i povećanje plata.

Posebnu pažnju posvetila je i pitanju obrazovanja, upozorivši da se kvalitet znanja kod mladih generacija posljednjih godina smanjuje, zbog čega je neophodna snažnija saradnja obrazovnog sistema i privrede.

Schaffner: Švicarska još uvijek ne poznaje stvarnu Bosnu i Hercegovinu

Lorenz Schaffner, koji već šesnaest godina živi i radi u Bosni i Hercegovini, smatra da je jedan od najvećih problema činjenica da je BiH i dalje nedovoljno poznata švicarskoj poslovnoj zajednici.

"Problem nije samo pogrešna percepcija Bosne i Hercegovine. Problem je što mnogi uopće nemaju jasnu sliku o tome šta Bosna i Hercegovina danas jeste", kazao je Schaffner.

Prema njegovim riječima, brojne domaće kompanije posluju po standardima koji su potpuno uporedivi sa zapadnoeuropskim, ali ostaju izvan fokusa stranih investitora.

"Bosna i Hercegovina nije samo mjesto jeftine proizvodnje. Ovdje postoje kompanije koje bi bez problema mogle konkurisati najboljim europskim firmama", istakao je.

Smatra da je neophodno snažnije promovisati uspješne domaće kompanije i konkretne poslovne rezultate kako bi potencijalni investitori dobili realniju sliku o mogućnostima koje BiH nudi.

Posebno je ukazao na značaj dijaspore, poslovnih mreža i budućih privrednih udruženja, koja mogu imati važnu ulogu u povezivanju kompanija iz dvije zemlje i otvaranju novih poslovnih prilika.

Govoreći o razlikama između dvije zemlje, naglasio je da ih ne treba posmatrati kao prepreku.

"Razlike između Bosne i Hercegovine i Švicarske su prednost. Švicarci su izuzetno jaki u planiranju i organizaciji, dok su ljudi ovdje nevjerovatno snalažljivi i uspješni u pronalaženju rješenja za probleme", rekao je.

Sika investicijom potvrdila povjerenje u bh. tržište

O iskustvu švicarske kompanije Sika govorio je direktor za BiH Suad Sinančević. On je podsjetio da je kompanija godinama razvijala poslovanje u BiH prije nego što je donesena odluka o pokretanju proizvodnje.

"Morate biti uporni i dokazati da je projekat izvodiv. Upravo su upornost i kontinuiran rad bili ključni da investicija dobije podršku unutar grupacije", kazao je Sinančević.

Nova proizvodnja, kako je istakao, omogućit će brži odgovor na potrebe tržišta i razvoj proizvoda prilagođenih kupcima u regionu. Dodao je da je odluci o investiranju prethodilo višegodišnje razvijanje tržišta i dokazivanje da Bosna i Hercegovina može biti pouzdana proizvodna baza za cijeli region.

"Ova investicija nije važna samo za Bosnu i Hercegovinu. Ona nam otvara prostor za izvoz na tržišta Europske unije i dodatni razvoj poslovanja", rekao je.

BiH ima potencijal, ali i izazove koje ne treba skrivati

Vjekoslav Vuković iz Vanjskotrgovinske komore BiH ocijenio je da zemlja raspolaže značajnim prednostima, ali da investitorima treba otvoreno govoriti i o problemima.

"Bosna i Hercegovina ima industrijsku tradiciju, kvalitetnu radnu snagu, konkurentne porezne stope i povoljan geografski položaj. To su činjenice koje treba isticati", rekao je.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina trenutno na švicarsko tržište izvozi robu vrijednu oko 350 miliona KM, dok uvoz iznosi približno 600 miliona KM, što pokazuje da postoji prostor za dodatno jačanje privredne saradnje.

Istakao je da među najveće prednosti zemlje spadaju sporazumi o slobodnoj trgovini sa Europskom unijom, zemljama CEFTA-e, Turskom i Švicarskom, kao i povoljan geografski položaj koji domaćim kompanijama omogućava pristup širem regionalnom tržištu.

Istovremeno je upozorio na administrativne prepreke, regulatorne izazove i potrebu za reformama koje bi dodatno olakšale poslovanje.

"Moramo biti iskreni prema investitorima. Trebaju znati koji izazovi postoje, ali i da postoje institucije i kompanije koje rade na njihovom prevazilaženju", kazao je Vuković.

Dodao je da Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim resursima u drvnoj industriji, poljoprivredi i prerađivačkom sektoru, ali da je za njihov puni razvoj potrebno više ulaganja u tehnologiju, znanje i modernizaciju proizvodnje.

Obrazovanje i stručni kadrovi ostaju ključni izazov

Veliki dio rasprave bio je posvećen obrazovanju i pripremi stručnih kadrova za potrebe industrije.

Köpruner je istakla da poslodavci moraju imati mnogo aktivniju ulogu u stručnom obrazovanju.

"Treba educirati mentore i pokazati mladim ljudima da zanimanja poput CNC operatera, mehatroničara ili zavarivača imaju perspektivu. To je odgovornost i kompanija, a ne samo škola", poručila je.

Učesnici panela složili su se da Bosna i Hercegovina raspolaže industrijskim znanjem, kvalitetnim kadrovima i značajnim izvoznim potencijalom, ali da će za privlačenje novih investicija biti potrebno snažnije povezivanje obrazovanja i privrede, uklanjanje administrativnih prepreka te aktivnija promocija uspješnih poslovnih priča na međunarodnom tržištu.