Kojim putem odlaze naftne akcize i putarine u BiH?

Bosna i Hercegovina ima samo 210 kilometara autoputeva i svega 16 kilometara magistralnih i regionalnih puteva na 100 kvadratnih kilometara, iako je od 2006. do kraja 2019. godine, po osnovu akciza na naftu i naftne derivate i putarina, prikupila skoro 5,5 milijardi evra.

Ovaj novac trebao je biti iskorišten za izgradnju i održavanje putne infrastrukture u BiH, ali su za te namjene podignuti krediti veći od milijardu eura.

Gligo Čikić, predsjednik Upravnog odbora Udruženje prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske kaže da od Gradiške do Sarajeva, što je oko 270 kilometara razdaljine, u cijeni transporta, koja za jedan kamion iznosi 300 evra, putarina na autoputevima iznosi 70 eura, pa su zato, kako kaže, primorani da koriste puteve koji su u vrlo lošem stanju.

"Stavili su nam visoke putarine na autoputevima i mi ne možemo sebi dozvoliti da se njima vozimo. Ako se vozimo autoputevima onda nam ne ostaje ništa zarade od naših prevoza. Dalje, putevi su jako loši. Od Banjaluke (na zapadu BiH), pa dok ne izađeš do Klobuka kod opštine Ljubuški (na jugu BiH). Znači i kroz Federaciju BiH i kroz Republiku Srpsku putevi su loši, jedino nešto malo valja od Jablanice do Mostara (na jugu Hercegovine), a ovo ostalo ništa.", ističe Čikić.

Zijad Sinanović, sekretar Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta u Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, kaže da stanje putne infrastrukture ni izbliza nije onakvo kakvo bi trebalo biti, s obzirom da se za ove namjene od prevoznika uzimaju velika sredstva po više osnova.

"Izdvajanjem kroz akcize i putarine po osnovu utrošenog goriva, te paralelno plaćanjem naknade za korištenje puteva, takozvane drumarine prilikom registracije vozila, dvostruko nam se uzimaju sredstva i onda kada dođete na autoput trebate opet platiti putarinu koja je po nekim našim kalkulacijama identična ili viša od naknada u drugim zemljama. Prema svemu ovome najbolje se vidi zadovoljstvo vozača kada pogledamo intenzitet saobraćaja na magistralnim putevima, koji su u lošem stanju, a koji se nalaze pored dionica postojećih autoputeva u zemlji." ističe Sinanović.

Ukupno od 2006. do 2019. godine po osnovu akciza i putarina na naftu i naftne derivate u BiH prikupljeno je 5 milijardi i 492,5 miliona eura koje bi trebale da se koriste za izgradnju i održavanje putne infrastrukture u zemlji.

 

Koliko je za puteve skupljeno na putarini?

Po litri goriva koje se proda na tržištu u BiH trenutno se plaća akciza u iznosu od od 0,15 do 0,225 evra po litri goriva u zavisnosti od vrste naftnog derivata, a po ovom osnovu od 2006. do 2019. godine ukupno je prikupljeno 3 milijarde i 189 miliona eura.

Po litri goriva prodanog na tržištu BiH plaćaju se i dvije putarine.

Prva je putarina za održavanje puteva u iznosu od 0,075 eura po litri derivata, a ukupan iznos prikupljen u periodu od 2006. do 2019. godine je 1 milijarda i 367,5 miliona eura.

Po osnovu putarine za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju drugih puteva koja iznosi 0,125 evra po litri derivata, u periodu od 2009. do 2019. godine prikupljeno je 936 miliona eura.

Od 1. februara 2018. godine u primjeni su Izmjene i dopune Zakona o akcizama, kojima je posebna putarina za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju drugih puteva povećana sa 0,05 eura na sadašnji iznos od 0,125 eura po litri derivata koji se proda na tržištu BiH.

U BiH do sada je izgrađeno 208 km autoputeva, od čega 106 km u Republici Srpskoj i 102 km u Federaciji BiH, za šta je podignuto 1 milijarda i 28 miliona eura kredita.

Da li je novac otišao u predviđene svrhe?

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da ovi podaci dovoljno pokazuju da se novac prikupljen od akciza i putarina u Bosni i Hercegovini ne koristi u predviđene svrhe, već u krpljenje budžeta entiteta.

"Ta sredstva se troše nenamjenski i za druge svrhe i ciljeve, a ne za ono za šta su prikupljena originalno i kako je to isplanirano i zakonom definisano. Naši građani sve to uredno plaćaju, a putna infrastruktura je sve gora. Kada pogledamo sve te dostupne informacije stanje je vrlo konfuzno, ali je očigledno da novac koji je namijenjen za održavanje i izgradnju putne infrastrukture završava u javnoj potrošnji.", smatra Pavlović.

Prema objavljenom bilansu stanja na internet stranici Javnog preduzeća Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine na dan 31. juna 2019. godine, zaduženost po osnovu dugoročnih kredita iznosila je 435 miliona eura, a kratkoročno 37,5 miliona eura.

Prema podacima koje su RSE dostavili iz Autocesta Federacije BiH, do sada su utrošena kreditna sredstva za finansiranje izgradnje autocesta iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke (EIB) u iznosu od skoro 450 miliona eura.

Odnos uloženog i izgrađenog

Prema dostavljenim podacima u ovom entitetu do sada je izgrađeno 102 kilometra auotputeva, a u izgradnji je trenutno osam dionica ukupne dužine 40 kilometara.

Za šest dionica autoputeva ukupne dužine 38,3 kilometra trenutno je u toku tenderska procedura, a pripremne aktivnosti za građenje rade se za tri dionice ukupne dužine 85,9 kilometara za šta su dogovorene kreditne linije u iznosu od 840 miliona eura.

Prema posljednjem Izvještaju o finansijskom poslovanju Javnog preduzeća Autoputevi Republike Srpske, objavljenom 31. decembra 2017. godine, ovo preduzeće po osnovu kredita bilo je zaduženo 264 miliona eura, od čega su dugoročne obaveze 210 miliona evra, dok su kratkoročne finansijske obaveze iznosile 154 miliona eura.

Međutim, prema podacima Autoputeva Republike Srpske, u izgradnju autoputa Gradiška-Banja Luka uloženo je 180 miliona eura, dijelom vlastitih sredstava, a dijelom kredita, dok je za izgradnju autoputa "9. januar" od Banja Luke do Doboja, obezbijeđeno 402 miliona eura kreditnih sredstava.

U ovom entitetu do sada je izgrađeno 106 kilometara autoputeva, a trenutno je u izgradnji samo dionica koridora 5C koja prolazi kroz ovaj entitet u dužini od 6 kilometara i čija je izgradnja počela u ljeto 2019. godine. Finansira se kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 70 miliona eura.

Iz oba javna preduzeća su istakli da se prihodi od akciza i putarina, kao vrste indirektnih poreza, koriste za servisiranje kreditnih obaveza, izradu planske i projektne dokumentacije za mrežu autoputeva i brzih puteva, regulisanje imovinsko-pravnih odnosa na predviđenim trasama autoputeva i brzih puteva i ostale aktivnosti, koje prate realizaciju projekta izgradnje mreže autoputeva i brzih puteva.

Ukupna procijenjena vrijednost dionica koridora 5C koja prolaze kroz Republiku Srpsku u dužini od 46,6 km iznosi 500 miliona eura.

Sve planirane dionice autoputeva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj finansirat će se iz kreditnih sredstava, uprkos tome što je po osnovu akciza i putarina od 2006. do 2019. godine prikupljeno 5,5 milijardi eura.

 

( Radio Slobodna Evropa )