Tvornica koja pokazuje da BiH može proizvoditi hranu za svoje stanovništvo

Vrijedne ruke poljoprivrednika završile su s berbom srijemoša. Ove sezone tvornica Semberka u Janji preradila je 200 tona svježeg srijemoša što je blizu 30 tona više nego prošle godine. Od toga 80 posto proizvoda ide izvan granica BiH. Velika je potražnja i za drugim kulturama koje tvornica prerađuje.

Nekoliko stotina osoba u planinama svakodnevno je bralo svježi srijemoš. Prerađivalo se petnaestak tona dnevno, koje je isporučivala zvornička Firma Smrčak .

"Kampanja srijemoša zavisi od vremenskih uslova. Ako je kiša, mraz, snijeg, ne može se brati. Ako su velike vrućine, srijemoš počinje cvjetati", kazao je Zlatan Pejić, fabrika Semberka Janja.

Kao dodatak jelu ali i u farmacetuskoj industriji, srijemoš je posebno tražen na tržištu zemalja EU gdje se izvozi. Ljekovit je, i dva puta jači od bijelog luka.

"Od 10 kg svježeg srijemoša, dobije se kilogram sušenog. Tako da se nadamo da ćemo od 200 tona svježeg, dobiti 20 ili 21 tonu sušenog", pojasnio je Pejić.

Nakon srijemoša, slijedi prerada povrća za sušeni program, dodatke jelu i supe. Prošle godine izvezeno je 600 tona prerađenog povrća, dok je 200 ostalo za potrebe BiH. Ove sezone, zasijano je mnogo više.

"Posijao sam ovog krompira oko 2,5 hektara krompira Opala, indutsrijskog krompira. Imam negdje oko hektar za prodaju, merkativnog krompira Adore", kazao je Nedžad Velagić, poljoprivredni proizvođač.

"Znači, krompir na području Semberije i Janje zasijan je 82 hektara, prošle godine je to bilo 32 hektara. To je rezultat što je kupovinom kompanije Bingo fabrike Semberka, vraćeno povjerenje proizvođača i fabrike koja otkupljuje. Njima je siguran otkup, sigurna cijena i isplata u roku od sedam dana", kazao je Pejić.

Poljoprivrednici su prvi put posijali i paštrnjak jer je to sirovina koju Semeberka sve teže nabavlja iz Srbije, a baza je dodataka za jelo.

"Mi smo odlučili proizvesti neku količinu koja bi bile i interesantna za fabriku da radi nekih 15 dana. Ako to proše, ja investiram dalje i kupujem novi kombajn, prvi u BiH, za vađenje mrkve, paštrnjaka, peršuna, celera, svih korjenašica", kazao je Rade Jovičević, poljoprivredni proizvođač.

Ugovorena i uvezana proizvodnja i prodaja, budućnost je poljoprivrede, smatraju proizvođači. Preko Semberke dobijaju unaprijed novac za sjeme i đubrivo što im je vrlo značajno.

"Ovaj projekat nije vezan samo za Janju. Imamo kooperante iz cijele Bijeljine i Semberije. Mnogi ljudi su zainteresovani. Nemamo pijace, nesigurnost na tržištu, oscilacije u cijenama, nemamo dovoljno ni kupaca. Međutim, ovo je ugovoreno i idemo u dobrom pravcu", optimističan je Mujo Bogaljević, Poljoprivredna zadruga Agrofarmer Janja.

Povoljnim vremenskim prilikima i plodnoj godini nadaju se Semberci kako bi na kraju unovčili svoj mukotrpni rad i trud.

Jedan od najvećih potencijala BiH je plodna zemlja. Stotine dunuma zasijane raznim kulturama i žitaricama, pokazuje odgovoran odnos prema zemlji. Isto tako pokazuje da BiH može proizvoditi hranu za svoje stanovništvo.