Trend masovne izgradnje mini hidroelektrana u BiH godinama ne jenjava, iako su sve glasnija upozorenja ekologa i lokalnih aktivista da se rijeke i eko sustavi na taj način bespovratno uništavaju.
Stotinu malih hidroelektrana, koliko ih je do sada izgrađeno, uz više od 300 planiranih, mogle bi osušiti riječna korita i zadati končan udarac vodnom bogatstvu po kojem je BiH šesta zemlja u Europi, tvrde ekolozi.
U BiH je proteklih godina izgrađeno 108 malih hidroelektrana, od čega je 65 u Federaciji BiH, a 43 u Republici Srpskoj. Prema podacima organizacija koje se bave zaštitom okoliša, u pripremi je izgradnja dodatnih 338 mini hidroelektrana.
Najviše ih je na području Srednjobosanske županije (SBŽ), čije vlasti su dodijelile koncesije za 35 mini hidroelektrane, dok su planirane i desetine novih, među kojima i dvije na rijeci Kruščici, u blizini Viteza.
Vijest o prosvjedima stanovnika Kruščice koji su prije dvije godine tijelima blokirali prolaz bagerima, obišla je sve domaće i brojne svjetske medije. Nakon što su više od 500 dana dežurali kako bi sačuvali rijeku, mještani tog naselja tvrde da njihova borba nije završena i spremni su ponovno zaustaviti radove s obzirom na to da je jedan od investitora ponovo najavljuje početak radova.
Predsjednica mjesne zajednice Kruščica Tahira Tibold podsjeća da su mještani pokrenuli i pravni proces, te da je u konačnici sudskom odlukom investitorima poništene okolišna, urbanistička i građevinska dozvola, ali ne i ugovori o koncesiji.
"Oni sada počinju sve iz početka, ali ne odustajemo ni mi i nećemo im dati da prođu s mašinama. Ukoliko treba ići ćemo i do Strasbourga. Voda je nama život, a oni je uzimaju", kaže Tibold, ističući da se sa izvora Kruščice vodom napaja dio stanovnika Viteza i Zenice, te da je i bez hidroelektrana ta rijeka na biološkom minimumu.
Profitiraju isključivo investitori
Mještani Kruščice nisu usamljeni u borbi za rijeke i sve je više inicijativa lokalnih zajednica, poput onih u dolini Doljanke, Neretvice, Prače i Vrhovinske rijeke, koje se protive izgradnji malih hidroelektrana.
Upozoravaju kako izgradnjom tih objekata profitiraju isključivo investitori, a projekti su pogubni za rijeke, biljni i životinjski svijet, te kompletnu životnu sredinu. Lokalni aktivisti, također, ističu da tijekom odlučivanja o izgradnji, građani nisu adekvatno informirani i uključeni, te da im je često uskraćeno pravo da se izjasne o tim projektima.
Prosvjedima i potpisivanjem peticija protiv mini hidroelektrana na rijeci Bjelavi organizirali su se i stanovnici Foče, koji upozoravaju da su pripremni radovi počeli u vrijeme kada je zbog pandemije koronavirusa građanima bilo ograničeno kretanje.
"Radovi su počeli sredinom marta i nikada nisu prestali, iako, prema našim informacijama, za to ne postoji legalna osnova. Obavještavali smo vlast općine Foča i sve moguće inspekcije Republike Srpske, ali nema ništa od toga da se radovi zaustave. Umjesto toga, dobili smo odgovore da su radovi dio geoloških istraživanja i da korito rijeke nije uzurpirano. Međutim, imamo slike i video materijale na kojima se jasno vidi da je korito pomjereno, priobalni položaj uništen, kao i veliki dio šume. Ta rijeka je prije radova, kao što joj i ime kaže, bila čista kao suza i možda posljednja iz koje se voda mogla piti", kaže predstavnica Udruženja "Bjelava" Foča Dragana Drakul.
Sami plaćamo uništavanje prirode
Koalicija za zaštitu rijeka u BiH, koja okuplja 30-ak nevladinih organizacija, zahtjeva od vlasti u BiH uvođenje moratorija na izgradnju, zbog, kako navode, štete koju mini hidroelektrane nanose rijekama.
U Koaliciji tvrde da BiH nema potrebu za novim mini hidroelektranama i da one koriste jedino investitorima koji potpisuju ugovor o garantiranoj otkupnoj cijeni električne energije. Investitori, također, imaju i subvencije od građana, s obzirom na to da na računima za električnu energiju postoji stavka poticaja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Potpredsjednik Centra za životnu sredinu iz Banja Luke Viktor Bjelić ocjenjuje da se u takvom ambijentu favorizira vlasnike malih hidroelektrana te da, stoga, i ne čudi veliki interes za njihovom izgradnjom, dok se zanemaruju potencijali solarnih i vjetroelektrana.
"Svi potrošači plaćaju nadoknadu za obnovljive izvore energije, od čega više od 90 posto odlazi za poticaje za male hidroelektrane. Govorimo o desetinama miliona maraka po etnitetu i smatramo da to nikako nije opravdano, osobito jer sve ide na štetu građana, odnosno entiteta i lokalnih zajednica. Koncesijske naknade koje dobivaju su mizerne i to je daleko manji iznos od poticaja koji im se daju. Dakle, mi bukvalno plaćamo uništavanje naše prirode i rijeka i zato je najvažnije da se trenutno proglasi moratorij na daljnju izgradnju i da se sistem poticaja drugačije uredi", ističe Bjelić.
Podijeljena nadležnost
Nadležnost za izdavanje suglasnosti i dozvola za izgradnju mini hidroelektrana u Federaciji BiH je podijeljena između entiteta, županija i općina, dok su RS-u za to nadležne entitetska i lokalne vlasti.
Institucionalni korak ka zaustavljanju izgradnje napravio je 23. lipnja Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, usvojivši Deklaraciju o zaštiti rijeka i zaključak o zabrani daljnje gradnje malih hidroelektrana u Federaciji BiH, te reviziji do sada izgrađenih. Tim zaključkom Vlada Federacije BiH zadužena je da, u roku od tri mjeseca, izvrši analizu i predloži zakonske izmjene koje će to omogućiti.
U Federalnom ministarstvu okoliša i turizma ističu da je vlada tog entiteta, i prije ove odluke, usvojila određene preporuke i mjere koje se odnosi na probleme izgradnje mini hidroelektrana, ali podsjećaju i na ograničene mogućnosti koje proizlaze iz podijeljenih nadležnosti u ovoj oblasti.
"Vlada Federacije odlučuje o dodjeli koncesije za izgradnju hidroenergetskih objekata snage više od 5 MW, te je s tim u vezi sužena mogućnost njenog djelovanja, s obzirom na to da su koncesije za manje hidroenergetske objekte definirane kantonalnim zakonima. Niži nivoi vlasti izdaju dozvole za koncesije, vodne akte, ali i urbanističke i građevinske dozvole. Jedino se okolišna dozvola za snagu od 1 do 5 MW (i više) izdaje od Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Okolišna dozvola nije mehanizam kojim se može spriječiti planiranje i rad malih hidroelektrana s obzirom da je već sve planirano, provedeno, potpisan ugovor o koncesiji, dobiven vodni akt i ovo ministarstvo je dužno da, na osnovu navedene dokumentacije, izda okolišnu dozvolu. Stoga, potrebno je uključivanje javnosti na samom početku, pri davanju suglasnosti od općinskih vijeća, kao i ugovora o koncesiji", navedeno je u dopisu dostavljenom Feni iz ureda federalne ministrice okoliša i turizma Edite Đapo.
Ocjenjujući da zaključak Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH mora biti obavezujući na svim razinama odlučivanja u Federaciji BiH, predsjednik organizacije "Eko akcija" Anes Podić ističe da bi tema posvećena izgradnji mini hidroelektrana trebala značajno obilježiti i lokalne izbore u BiH, koji su zakazani za 15. studenoga.
"Jasno je da mini hidroelektrane nisu donijele nikakvu dobit lokalnim zajednicama i bit će zanimljivo vidjeti hoće li podrška njihovoj izgradnji biti i ubuduće i od koga će doći. Trebao bi to biti i jasan indikator na lokalnim izborima da ljudi koji ih podržavaju, zaista, ne misle dobro svom stanovništvu. Dakle, imamo vrlo jasnu odluku Parlamenta, ali i brojne primjere gdje niži nivoi vlasti ne poštuju propise. S druge strane, ukoliko postoji politička volja, Federalno ministarstvo okoliša i turizma može postaviti branu za daljnju izgradnju, tako što će izmijeniti pravilnik o izdavanju dozvola, tako da sve dozvole idu na federalni nivo. Uz to, potrebno je dodatno pooštriti način odobravanja studija utjecaja na okoliš i time bismo imali učinkovitu zabranu izgradnje, a bez potrebe da mijenjamo zakone, što je uvijek dugotrajan proces", naglasio je Podić.
Ne postoji zakonski okvir za zaštitu prirode
O zabrani daljnje izgradnje mini hidroelektrana, te preispitivanju postojećih koncesija, raspravljano je početkom srpnja i u Narodnoj skupštini RS-a, ali na sjednici nije postignuta suglasnost. Aktivisti za zaštitu okoliša, pak, očekuju da će Skupština tog entiteta slijediti primjer iz Federacije BiH te da će zaključak o zabrani izgradnje usvojiti najkasnije do rujna.
Na opasnosti s kojima se suočavaju rijeke u BiH, upozorene su i Energetska zajednica i Europska komisija. U pismu koje im je, krajem lipnja, uputila grupa nevladinih organizacija za zaštitu okoliša, ukazano je na činjenicu da se vodno blago BiH nepovratno uništava, te da je invaziji u izgradnji mini hidroelektrana u BiH doprinio i ugovor Energetskom zajednicom.
"BiH je po odredbama ugovora s Energetskom zajednicom obavezna da do 2020. godine iz obnovljivih izvora osigura 40 posto svoje ukupne energetske potrošnje. Usporedbe radi, Sloveniji, kao prosperitetnoj članici EU, postavljen je cilj od 25 posto u istom roku. Koliko god cilj povećanja udjela obnovljivih izvora energije sam po sebi bio opravdan, vlasti BiH, notorne po zanemarivanju okoliša, iskoristile su ga da aktivno potpomognu privatna ulaganja u male hidroelektrane... Privatni investitori, uglavnom iz BiH, ali i iz EU, već su širom zemlje izgradili ili grade stotine malih hidroelektrana. Riječna korita nekad bogata florom i faunom sad su suha, a ionako osiromašene ljudske zajednice lišene izvora života i ljepote", navedeno je, među ostalim, u pismu.
Odredbe ovog ugovora su, kako ističu potpisnici pisma, i vjetar u leđa investitorima koji o malim hidorelektranama govore kao o obvezi BiH na putu ka članstvu u EU.
"Problem je to što ugovorom s Energetskom zajednicom nije nametnuto ništa od zakonskog okvira za zaštitu prirode, kojim se EU šiti od sličnih projekata. Tako, u zemljama EU nikada neće vidjeti proteste građana koje mi imamo, jer postoje zakoni kojima se štiti priroda i zakoni koji se efikasno primjenjuju. BiH praktički nema zakonskog okvira za zaštitu prirode, pa je izgradnja malih hidroelektrana moguća čak i na područjima od izuzetne važnosti za BiH i cijelu planetu. Najbolji primjer za to je onaj iz 2015. godina, kada smo imali pokušaj izgradnje male hidroelektrane usred Nacionalnog parka Una", naglašava Podić.
Na primjedbe bh. civilnog društva, iz Tajništva Energetske zajednice odgovoreno je pismom upućenim na adrese nekoliko institucija entitetskih i državne vlasti. Dopisom se, kako ističe Podić, među ostalim, traže promjene u postojećoj praksi povoljnih tarifa, tzv. feed-in tarifa, u subvencioniranju hidroelektrana, odnosno promjene u oblasti zagarantirane otkupne cijene električne energije.
Kada je riječ o popularnosti mini hidroelektrana među investitorima, BiH nije usamljen primjer s obzirom na to da je na rijekama na široj teritoriji Balkana planirana izgradnja oko 3.000 takvih postrojenja.
Na ovaj podataka upozoreno je u okviru kampanje "Sačuvajmo plavo srce Europe", koju provode organizacije "Riverwatch" i "EuroNatur", zajedno s lokalnim partnerskim udrugama.
Iz tih organizacija poručuju da je ovakav plan poguban za rijeke i biodiverzitet, jer se upravo područje Balkana može pohvaliti s najljepšim, neukroćenim vodotocima u Europi, koji su dom za 69 vrsta riba kojih nema drugdje u svijetu.
