Republika Srpska ne da Centralnoj banci račune fizičkih lica

Fiskalni savjet Bosne i Hercegovine nije postigao saglasnost o pismu namjere sa MMF-om, a jedan od razloga je i taj što se njime traži da Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) preuzme registar računa svih fizičkih lica, što je, kako smatraju u Republici Srpskoj, prenos nadležnosti na koji neće pristati.

"Centralna banka BiH nema zakonski osnov za to i ona nema nadležnosti da kontroliše platni promet. Naš APIF vodi registar fizičkih lica i nema potrebe da to ide na Centralnu banku BiH. Smatramo da je to apsolutno prenos nadležnosti i preko toga ne možemo preći", rekla je Zora Vidović, ministarka finansija RS.

Nova sjednica Fiskalnog savjeta BiH na kojoj će se pokušati doći do dogovora biće održana u petak, a osim Republike Srpske, određene primjedbe imali su i iz Federacije BiH, tako da će se u naredna dva dana pokušati usaglasiti svi detalji.

Za Republiku Srpsku, osim prenosa nadležnosti na Centralnu banku BiH, sporan je i zahtjev koji se odnosi na sertifikaciju potpisa, a koji podrazumijeva uspostavljanje jednog regulacionog tijela na nivou BiH, što je takođe neprihvatljivo.

Kako su pojasnili u Vladi Republike Srpske, Narodna skupština Republike Srpske prije nekoliko godina usvojila je Zakon o elektronskom potpisu, ali on nikada nije zaživio upravo zbog opstrukcija sa nivoa Bosne i Hercegovine, koja nema nadležnosti u toj oblasti.

Takođe, naglasili su i to da u Evropi mnoge zemlje imaju nekoliko tijela za sertifikaciju tako da ni u Bosni i Hercegovini to ne treba da bude problem.

"Jedna od primjedaba Republike Srpske je ona na osnivanje fonda za finansijsku stabilnost. Radi se o starom zahtjevu MMF-a i oni smatraju da to treba da bude u okviru Agencije za osiguranje depozita. Mi nismo zadovoljni radom te agencije i smatramo da se njome vrlo loše upravlja, posebno sredstvima kojima ona raspolaže. Oni su predvidjeli da taj fond finansiraju entiteti, a kasnije da ga pune banke. Nemamo ništa protiv da to rade banke, ali imamo protiv toga da ga pune entiteti, posebno jer se ne zna ni koliko, ni šta, ni kada će ta sredstva biti vraćena", rekla je Vidovićeva.

Ona je naglasila, ako MMF ne prihvati zahtjeve Republike Srpske na koji način se to može riješiti, a da se ne prenose nadležnosti, da aranžman ne može biti prihvaćen.

Iz Savjeta ministara BiH juče je saopšteno da Fiskalni savjet BiH nije postigao saglasnost te da će do kraja sedmice biti održane dodatne konsultacije entiteta, Savjetodavne grupe Fiskalnog savjeta i MMF-a u vezi sa ključnim pitanjima vezanim za pismo namjere.

"U pismu namjere u prethodnim mjerama fokusirao sam se na ono što je obaveza države i javno sam izjavio da nemam nikakav problem podržati obaveze države, jer u pismu namjere stoji da država mora donijeti proračun, stoji da ćemo usvojiti zakon o električnoj energiji, a taj zakon stoji pet godina, a budući da država nema ni marke od tog zaduženja, to koriste entiteti. Ne mogu vam poslati pismo namjere, jer su pregovori u toku i nema teorije da potpišem pismo namjere bez jasno utvrđenih kriterijuma, jer ne želim da budem dio cirkusa koji sam bio sa propalim aranžmanom MMF-a kada smo se politički brukali pred svijetom", rekao je danas Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, u Predstavničkom domu parlamenta BiH.

Kada je riječ o samom aranžmanu sa MMF-om, razgovori o njemu započeli su prošle sedmice, a vlasti u BiH pregovaraju o novom zaduženju od 1,5 milijardi KM, od kojih bi 33 odsto trebalo da pripadne Republici Srpskoj.

Zbog novog aranžmana MMF-a o kojem se pregovara, predstavnicima MMF-a u BiH pisala je i grupa ekonomista iz BiH tražeći da se prilikom pregovora o zaključenju novog aranžmana uzmu u obzir činjenice da dosadašnja obećanja predstavnika vlasti nisu ispunjena te da treba postaviti jasne uslove za budući aranžman, a posebno treba pratiti utrošak tih sredstava.