Domaći proizvođaći gomilaju viškove proizvoda i bore se za opstanak

Bosna i Hercegovina je i u godini pandemije nastavila trend povećanog uvoza, posebno u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Dok je tržište je preplavljeno poljoprivrednim proizvodima iz uvoza domaći proizvođaći gomilaju viškove proizvoda i bore se za opstanak.

Poljoprivredni proivođač iz Visokog, Mirsad Dervišbegović, suočen je s problemom nemogućnosti plasmana velike količine krompira koji će, po svemu sudeći, propasti u magacinu. Ovaj poljoprivrednik je, kao i brojni drugi, proljetos uvažio apele države da se zbog pandemije koronavirusa povećaju zasadi.

“Mi smo poslušali nadležne organe, povećali smo svoje proizvodne kapacitete za nekih 30-40% i bolje bi bilo da nismo. Krompir sad stoji tu na lageru”, rekao je Dervišbegović.

Državni organi nisu ništa učinili da smanje prekomjeran uvoz. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH deficit u poljoprivrednoprehrambenom sektoru za devet mjeseci prošle godine iznosio je nešto više od 1,6 milijardi KM. Prednjači uvoz krompira iz Austrije i Holandije, a iako je upitan sistem kontrole kvalieta tih proizvoda krajnji kupci prednost im daju radi cijene koja je znatno niža u odnosu na cijenu domaćih proizvoda.

“Cijena samo je bitna. Nije bitno da li je iz Holandije, Belgije, Bosne, znači samo je cijena bitna. Najviše uvoza ima i na pijaci najviše uvoza ima”, istakao je Nisvet Kasap, trgovac

Ekonomski stručnjaci ističu da je moguće zaštititi domaće poljoprivrednike i to na način kako to rade u zemljama EU putem investiranja javnog novca kroz kreditno-garancijske fodnove u poljoprivrednu proizvodnju koju je neophodno direktno povezati sa robnim rezervama. Sličan princip, naglašava naš sagovornik, bio je prisutan i u bivšoj Jugoslaviji.

“Ona je odrađivala to što je odrađivala, proizvodila. Kada je završila, predavala je na skladišta robnih rezervi, a robne rezerve kako su primale robu, skidale su one novčane obaveze koje su poljoprivredni proizvođači imali. I taj sistem nije nikakva nepozanica i nikakva tajna i tako rade i Holanđani i svi ovi drugi koji nama prodaju ovu robu”, objasnio je Željko Rička, sa Ekonomskiog fakulteta UNZE

Poljoprivredni proizvođaći upozoravaju, ukoliko se nastavi ovakav odnos države BiH, ali i samih građana koji su stavili cijenu ispred kvaliteta, da će poljoprivredni proizvođači u BiH u naredne dvije godine doći u situaciju da prestaju proizvoditi ekološku, sigurnu i provjerenu hranu, te da će BiH i njeni građani biti osuđeni na hranu sumnjivog porijekla iz zemalja EU.