Direktnu nabavku vakcina od proizvođača našu zemlju "koče" ova dva zakona

15.01.2021. 14:48 / Izvor: Akta.ba
Direktnu nabavku vakcina od proizvođača našu zemlju 'koče' ova dva zakona

Bosna i Hercegovina je, kao i druge zemlje regije, uključena u EU mehanizam nabavke vakcine i globalni program COVAX, koji ima za cilj da se svim zemljama u toj inicijativi osiguraju doze za 20 posto stanovništva.

 

Bosna i Hercegovina je, kao i druge zemlje regije, uključena u EU mehanizam nabavke vakcine i globalni program COVAX, koji ima za cilj da se svim zemljama u toj inicijativi osiguraju doze za 20 posto stanovništva. Budući da je u ovaj mehanizam uključeno više od 170 država svijeta, cijeli proces dobijanja vakcina otežan, zbog čega su države regije krenule u direktne pregovore sa proizvođačima i druge druge diplomatske inicijative kako bi osigurale potrebne doze svom stanovništvu.

Zašto Bosna i Hercegodina nije krenula u taj proces i zašto ne može direktno nabavljati vakcine od proizvođača, na današnjoj press konferenciji predstavnika Vlade FBiH, govorila je Snježana Bodnaruk, sekretat federalnog ministarstva zdravstva.

"Neosporno je da u članu 66. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima reguliran interventni uvoz neregistrovanog lijeka od strane Agencije za lijekove i medicinska sredstva. Sukladno tom zakonu, za izdavanje dozvole, za uvoz lijeka koji nema registraciju u BiH, obavezu na temelju zahtjeva od strane veleprometnika, a na zahtjev zdravstvene ustanove u drugim slučajevima rješavaju entitetska ministarstva zdravstva i Odjel za ministarstvo Brčko distrikta", pojasnila je ona. 

Ono što treba prethoditi tome je upravo postupak nabavke. 

"Da bi mi regulirali direktni postupak nabavke sa proizvođačem, moramo na državnoj razini izmijeniti dva zakona. To je Zakon o javnim nabavkama koji je u procesu i Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima kao materijalni propis koji se primjenjuje u nabavi lijekova", istakla je Bodnaruk.

Prema njenim riječima, ova dva zakona su direktna prepreka da BiH direktno pregovara sa proizvođačem jer se, prema zakonu, na raspisani tender mogu javiti samo zastupnik stranog proizvođača lijeka u BiH koji je istovremeno i veleprometnih i uvoznik lijeka i kao takav ima dozvole od strane Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

"U konkretnom slučaju, niti nijedan od trenutnih proizvođača lijekova, pa ni oni koji su taj lijek registrirali u okviru Agencije za lijekove, nemaju ispunjen taj zahtjev – odnosno da ima i zastupnika stranog proizvođača lijeka koji je istovremeno i veleprometnih i uvoznik", poručila je ona.

Napomenula je da Pfizer ima zastupništvo d.o.o., koji nije ni veleprometnik ni uvoznik i on eksplicitno zahtjeva da se pregovori vrše sa njihovom centralnom u Americi, što našoj zemlji zakon ne dozvoljava.

"Dakle, ako se upućuje jedna inicijativa od strane parlamentarne skupštine, ona ne može anulirati ograničavajući faktor koji postoji u ova dva zakona, već ta inicijativa treba biti predočena u izmjene ova dva zakona da bi se stekao pravni ambijent koji bi omogućavao takvu realizaciju javnih nabavki", istakla je Bodnaruk.

Kada se to reguliše, iako je u pitanju neregistrovani lijek i zaključi se sa kompanijom koja zastupa stranog proizvođača, onda se poslije toga dostavlja zahtjev za odobravanje interventnog uvoza. 

Napomenula je i da član 38 zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima precizira da Agencija za lijekove može izdati privremenu dozvolu proizvođaču, registrovati ga pod određenim okolnostima, koja traje dok traje ta okolnost.

Podsjetimo, Parlament BiH usvojio inicijativu Denisa Zvizdića da se vakcine u BiH osiguraju i direktnim pregovorima sa proizvođačima i drugim državama, što su druge zemlje regije već uradile.

On je poručio da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja nije poduzela nikakve korake u nabavci vakcina protiv COVID-a 19 putem bilateralnih pregovora sa drugim državama ili direktne nabavake od proizvođača i distributera.

S.B.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti