Usvojen Zakon o Južnoj interkonekciji: Američki investitor umjesto BH-Gasa

Puni naziv akta je Zakon o izmjenama i dopunama zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" i usvojen je na današnjoj vanrednoj sjednici Doma naroda Federalnog parlamenta u istom tekstu u kojem ga je Predstavnički dom odobrio 8. aprila.

Zakon je Parlamentu predložila Federalna vlada tražeći razmatranje po hitnom postupku, što su prihvatila oba doma.

U oba doma, članovi Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) nisu podržali Zakon problematizirajući, između ostalog, što su predlagači odustali od koncepta da državna kompanija BH Gas bude nosilac investicije, kako je rečeno, da bi tu ulogu ustupili privatnoj firmi bez značajnog iskustva.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je da je trasa budućeg gasovoda u FBiH ostala kao u dosadašnjem planu, a da su novopredloženim aktom planirani određeni gasni odvojci, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime će početi gasifikacija i u industrijskom dijelu Federacije te približavanje Termoelektrani Tuzla.

"U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije. U sadašnjoj legislativi, domaća kompanija BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera gasa, međutim, na terenu nije dosad došlo do implementacije projekta Južna interkonekcija, a to je nasušna potreba" - naveo je Lakić.

S druge strane, napomenuo je, iz Evropske unije je najavljen prestanak isporuke ruskog gasa od 1. januara 2028. godine.

Prema Lakićevim riječima, predlagač novog zakona pošao je od činjenice da su američki partneri izrazili u Pismu namjere i novčanu spremnost za gradnju gasovoda, što je i interes Federacije BiH.

Novopredloženim aktom je predviđeno zaključivanje ugovora Vlade FBiH i investitora, pa je Ministarstvo počelo definisanje osnovnih postulata budućeg ugovora vodeći računa o zaštiti interesa Federacije BiH.

Investitor će projekat realizovati izgradnjom interkonekcijskog transportnog gasovoda na pravcu Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje - Grude - Široki Brijeg - Mostar, izgradnjom odvojaka za Livno, Gornji Vakuf - Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce, Čapljinu te izgradnjom dodatnog pravca Kladanj - Tuzla.

Trasa ukapljenog plina sa Zapada voditi će u Bosnu i Hercegovinu s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom također treba postići odgovarajući sporazum.

U tekstu usvojenog Zakona naveden je i investitor projekta, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovana u Sarajevu u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Pismo namjere i ponuda od AAFS potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekat čiji cilj je dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija uz diversifikaciju izvora snabdijevanja gasom.