Pravna nesigurnost koči dolazak azerbejdžanskog gasovoda u BiH

 Evropska unija je zainteresovana za diverzifikaciju gasne infrastrukture i ponuđača u Bosni i Hercegovini, kako bi se obezbijedilo više različitih izvora snabdijevanja i dalje jačanje gasnih potencijala u zemlji.

Naime, u EU gas vide kao prelazno rješenje ka potpuno obnovljivim izvorima energije, kako bi se BiH što je moguće prije i u što je moguće većoj mjeri oslobodila uglja i ostalih energenata koji značajno zagađuju vazduh, ugrožavaju zdravlje ljudi i doprinose globalnom zagrijavanju.

S tim u vezi, EU već više od deceniju pokušava zainteresovati BiH za TANAP i TAP, dva dijela istog gasovoda koji bi u BiH iz Azerbejdžana trebalo da dobavi prirodni gas. TANAP je dio gasovoda kroz Tursku, a upravo završeni TAP je dio gasovoda koji od Turske preko Grčke i Albanije vodi prema Italiji. EU bi željela da se preko TAP-a jednim krakom gas dopremi ka BiH, jer smatraju da bi na taj način BiH dobila mogućnost da se gasom snabdijeva s dva različita izvora - jednim, postojećim, koji vodi od Rusije ka našem regionu, a drugim koji bi bio konektovan na Južnu konekciju, što je formalni naziv za gasnu infrastrukturu na zapadnom Balkanu kojim bi se dopremao azerbejdžanski gas. EU je uz pomoć SAD planirala i dobavljanje tekućeg gasa, za čiju svrhu se grade terminali za prijem gasa u lukama na jadranskim obalama, ali su svi svjesni da ovaj gas zbog troškova transporta i likvidnosti ne može konkurisati jeftinom i kvalitetnom ruskom gasu.

U Energetskoj zajednici za "Nezavisne" kažu da je ovaj projekat teško ostvariv zbog pravne nesigurnosti u BiH, ali i malog tržišta koje ne može zainteresovati dovoljan broj privatnih investitora.

Prema njihovim procjenama, dio infrastrukture ka BiH bi koštao oko 120 miliona evra, od čega bi 20 miliona evra trebalo da izdvoji Hrvatska, a ostatak BiH.

"S obzirom na to da je gasno tržište BiH praktično najmanje u cijeloj Evropi, jer potrošnja iznosi manje od 300 miliona kubika na godišnjem nivou, Energetska zajednica procjenjuje da se ova investicija ne bi mogla finansirati od strane komercijalnih partnera, što znači da bi za planiranu proizvodnju bilo potrebno finansiranje", naglašavaju oni.

Osim toga, oni napominju da je i postojeća gasna infrastruktura između Srbije i BiH nedovoljno iskorištena najviše zbog, kako kažu, pravne nesigurnosti.

"Ne postoji pristup za treće ponuđače, ne postoji ni pravno ni funkcionalno odvajanje između operatera (gasne infrastrukture) i ponuđača (komercijalnog dobavljača), ne postoji tarifa koja bi odražavala troškove operatora sistema, nema sigurnosti za promjenu dobavljača, a nema ni zakona o gasu. Čak ni izgradnja Južne konekcije ne može nadomjestiti činjenicu da ne postoji zakon", naglašavaju oni.

U Energetskoj zajednici su uvjereni da bi gasna infrastruktura mogla biti korištena na jeftin i ekonomičan način kada bi se ova oblast pravno uredila na teritoriji FBiH, ali i cijele BiH.

"U prošlosti se stalno dešavalo da se entiteti spore upravo zbog odsustva pravne sigurnosti, a u pojedinim prilikama to je dovodilo do poremećaja u snabdijevanju gasom. Kako bi se ove situacije izbjegle, a izgrađeni gasovod donio korist, potrebno je da on bude regulisan odgovarajućim zakonskim okvirima", naglasili su oni.