Aerodrom Željava: Vojno čudo koje je prepušteno zaboravu

Aerodrom "Željava" je nekadašnji vojni aerodrom prve kategorije u Europi, jedan od najmodernijih na svijetu, građen je punih petnaest godina. Za njegovo dovršenje i stavljanje u funkciju utrošeno je više od 4,5 milijardi dolara, piše portal ABC .

Klek, objekat 505, Željava – nazivi su za najveći podzemni aerodrom, ne samo u eks Jugoslaviji. Čuveni kompleks smješten je ispod i unutar planine Plješivice.

Uz avionske staze na potplješevičkom platou, u utrobi planine Plješevice, sagrađen je pravi podzemni grad koji je projektovan sa sistemom zaštite da izdrži direktan pogodak nuklearnog projektila. Četiri velika ulaza godinama su od očiju znatiželjnika skrivali u to vrijeme superčuvane vojne tajne koje čak ni djelatnici aerodroma nisu sve poznavali.

Kompleks od 10 kilometara pod zemljom

U Plješevici je gotovo više od deset kilometara tunela, staza, stajanki za četrdeset aviona, interna električna centrala, bolnica, poseban vodovod, radionice za popravak zrakoplova, protupožarne staze, prostori za mehaničare, tehničare i zrakoplovce. Sve to štitila su i pancirna vrata a zatim malo dublje i hermetička hidraulična  vrata.

Opskrba gorivom iz Bihaća

Opskrbu ovog kompleksa gorivom vršila je naftna postaja u Bihaćkom naselju Pokoj, odakle je cijevima dugim preko 20 km vođena nafta na Zeljavu. Zanimljivo je pomenuti da je pri kopanju tunela nađena rijeka ponornica, a to je bio jedan veliki plus jer baza nije morala brinuti o snabdijevanju vodom u slučaju blokade.

Objekat je projektovan tako da je u slučaju totalnog rata bio autonoman da obezbijedi neprestano dejstvovanje sopstvene avijacije bez dopune gorivom i da obezbijedi sve potrebe osoblja preko mjesec dana. Vanjski dio objekta sastoji se od 5 pista. Ova lokacija je izabrana za gradnju ovog kompleksa ne samo zbog strateških pogodnosti, nego i zbog gelološke strukture tog područja.

Gradnja trajala preko 20 godina

Počeo se graditi 1948. Od projektovanja, izbora lokacije, izgradnje i radio se punih 20 godina, a operativna upotreba počela je 1967. godine. Početkom 1992. godine tadašnja Jugoslovenska narodna armija je svu opremu i avione prebacila u Srbiju, a svi objekti u aerodromu, naročito tuneli, su potpuno razoreni. Pričinjena šteta je bila ogromna, a u to vrijeme Bihać i okolina su podrhtavali od eksplozija enormne jačine. Po završetku rata sakupljači starog željeza učinili su da i sve ono što je i ostalo čitavo, poslije razaranja, nestane.

Obnova aerodroma Bilo je i ima prijedloga za obnovu aerodroma Željava s obje strane granice, pisala je Radio Sloboda Evropa. Svojevremeno je bio i izrađen plan njegove revitalitacije, no zbog cijene se odustalo. Pa se onda spominjala mogućnost da to bude karting ili biciklistička staza, slobodna carinska zona, naposljetku civilni aerodrom. Tema je ovo koja je dominirala i prilikom nekoliko posjeta hrvatskih predsjednika Stipe Mesića i Ive Josipovića Bihaću. Prilikom posljednje, Hamdija Lipovača, premijer kantona izjavio je kako postoje realne šanse za obnovu aerodroma: "Radilo bi se tu o jednom kargo aerodromu koji bi bio praćen sa pet logističkih centara. Investicija bi bila oko 2,7 milijardi eura."

Pogledajte video iz arhive tadašnje TV Beograd i zavirite u nevjerovatnu prošlost.