Pandemija covida- 19 uprkos svim mjerama i novčanom injekcijom koju je osigurala Vlada Federacije BiH i dalje negativno utječe na privredu naše zemlje. U nekim oblastima, kao što je peradarstvo najavljuju i moguće dizanje cijena svojih proizvoda.
Peradari ne isključuju mogućnost povećanje cijena proizvoda. Razlog su, ističu, ogromni troškovi, a pomoć koju je dodijelila Federalna Vlada interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede obezbjedivši 90 miliona KM raspoređenih resornim ministarstvima, tvrde nisu vidjeli.
Peradari ne isključuju mogućnost povećanje cijena proizvoda. Razlog su, ističu, ogromni troškovi, a pomoć koju je dodijelila Federalna Vlada interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede obezbjedivši 90 miliona KM raspoređenih resornim ministrstvima, tvrde nisu vidjeli.
"Svjedoci ste da pileće meso godinu dana nije skupilo kao ni proizvodi od pilećeg mesa, a mi imamo poskupljenja. Usporedbe radi kukuruz je prošle godine u februaru koštao 127 eura, danas košta 195 eura. Firme koje su taj teret i farmeri nosili jednostavno ga više ne mogu nositi i moraju početi prebacivati taj teret polako na krajnje potrošače", rekao je Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacionog odbora peradara BiH .
U Vladi Federacije BiH podsjećaju da je cilj pomoći održanje likvidnosti najugroženijim sektorima, osigurati potrebnu podršku održavanju konkurentnosti u izvoznim sektorima, i zaštita radnih mjesta. Podsjećaju i na grantove kantonima, opštinama i gradovima.
"I u budžetu za 2021. godinu Federacija je planirala također fond o stabilizaciji privrede u iznosu od 150 miliona KM. Još uvijek razmatramo modalitet te ponovo dakle imamo isti transfer opštinama i kantonima u iznosu od 230 miliona KM. Imamo funkcionalan garantni fond pri razvojnoj banci gdje je Federacija također za funkcionisanje tog fonda obezbijedila 100 miliona KM", naglasio je Goran Miraščić savjetnik premijera FBiH.
Garancijskim fondom privrednici, kažu, nisu oduševljeni. Ističu zabrinjava da se na kamate na odobrena sredstva iz fonda razlikuju ovisno od boniteta privrednog subjekta. To znači, pojašnjavaju veće kamate nego do sada.
"Postoje različiti tretmani ovisno od banaka kolika će biti kamatna stopa. Ono što smo mi smatrali za prihvatljivim jeste da Vlada Federacije uzme obavezu pokrivanja kamata koje se odobravaju putem garancijskog fonda i sa druge strane da Vlada Federacije definira maksimalan iznos tih kamata kako banke ne bi sada u ovoj situaciji stvarale ekstra profit", istakao je Safudin Čengić, član UO Udruženja poslodavaca FBiH.
Tržište se mora održavati, poručuju ekonomisti, treba postići i određene sinergijske efekte da usmjerena pomoć ide prioritetima iz kojih će se opet stvarati dodatni efekti.
"Bitan nedostatak naš u odnosu na druge zemlje je monetarna politika, gledaoci znaju da imamo valutni odbor jednu specifičnu varijantu monetarne politike u kojoj jednostavno nije dozvoljeno kreditirati i finsirati. Ne govorimo o tome da će neko zabraniti kreditiranje već da nemamo kanal stvaranja novca. Jedini izlaz da dođemo do novca koji bismo dali privredi jeste da ga kreditno posudimo na finansijskim tržištima ili da čekamo pomoć", rekao je Željko Rička, ekonomista.
Pojavom pandemije loša ekonomija prešla je u kategoriju izrazito loše. Poslodavci podsjećaju, zatvaraju se manje firme, radnici u realnom sektoru ostaju bez posla ili u boljem slučaju smanjenih primanja, dok dodaju, u javnom je sve kao da pandemije i nema.
