Crno tržište cigareta pojede ratu ino-duga BiH

S obzirom na činjenicu da konstantno padaju prihodi od akciza na duvanske proizvode i da crno tržište uzima sve više maha, što je uglavnom uzrokovano pogrešnom akciznom politikom, prema procjenama veličine crnog tržišta, Bosna i Hercegovina gubi više od milijardu KM svake godine.

Prema rezultatima nekih istraživanja, gotovo svaka druga cigareta na tržištu u BiH je ilegalna.

Na crnom tržištu duvana danas postoji preko 100 nelegalnih proizvoda, a koliko je legalno tržište u padu, možda najbolje govori činjenica da je, kada je BiH počela usklađivati akcize sa onima u EU, prodaja cigareta pala više nego duplo. Istovremeno, sve analize govore da broj pušača nije pao, nego je samo našao za sebe jeftiniju alternativu - na crnom tržištu. Iz analize koja je u posjedu "Nezavisnih" vidi se da je u posljednjih deset godina prodaja cigareta pala sa 500 miliona na 200 miliona paklica, s tim da, prema određenim procjenama, u ovom trenutku šverceri cigareta bez akciznih markica zarade skoro 400 miliona KM godišnje, na koje ne plaćaju nikakve poreze.

Novcem koji se izgubi zbog sve većeg crnog tržišta i činjenice da prihodi po osnovu akciza konstantno padaju, može se, na primjer, servisirati godišnja rata ino-duga Bosne i Hercegovine. Takođe, novcem koji se izgubi po osnovu pada prihoda od akciza na cigarete, a i činjenice da je crno tržište vrijedno stotine miliona KM, moglo bi se izgraditi i 30 kilometara auto-puta ili svim penzionerima u BiH podijeliti po 600 KM godišnje. Svake godine novcem koji se izgubi na crnom tržištu moglo bi se obnoviti svih pet kliničkih centara u BiH kao i 21 bolnica, dok bi svaka porodilja mogla dobijati po 1.600 KM godinu dana.

I iz podataka Uprave za indirektno oporezivanje BiH može se zaključiti koliko je veliki pad legalnog tržišta duvana u BiH. Recimo, 2009. godine, kada je BiH počela usklađivanje oporezivanja akcizom duvana i duvanskih prerađevina sa legislativom EU, UIO je izdala 535 miliona komada akciznih markica.

"Ako taj podatak uporedimo sa podatkom iz 2020. godine, kada smo izdali 185 miliona komada akciznih makrica, jasno je da je došlo do značajnog pada legalnog tržišta. Ne možemo reći da je u toj mjeri došlo do smanjenja, odnosno prestanka pušenja, nažalost, veliki dio preselio se upravo na crno tržište", rekao je Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO.

Stručnjaci smatraju da je novcem koji je izgubila, Bosna i Hercegovina mogla uraditi mnogo, posebno u oblasti zdravstva, s obzirom na to da se u pojedinim zemljama upravo novac od akciza na duvan namjenski usmjerava u zdravstveni sektor, jer činjenica je da on najviše trpi.

"Akcizna politika nije ispunila očekivanja. Namjera usklađivanja akciza sa onima u EU bila je da se smanji broj pušača, što bi pozitivno uticalo na zdravlje stanovništva, međutim to je otvorilo prostor za crno tržište, koje je eksplodiralo, što pokazuju i zvanični podaci nadležnih institucija", kažu u Udruženju ekonomista SWOT.

U ovom udruženju ističu da trenutno ne postoji nijedna studija koja pokazuje da je došlo do pada broja pušača, ali imamo egzaktne podatke koji govore o padu prihoda po osnovu akciza i gubitku stotina miliona KM godišnje kojima bi se mnogo toga moglo uraditi, posebno u oblasti zdravstva.

"Sredstva koja se prikupljaju po osnovu akciza na duvan treba da se koriste namjenski za podizanje svijesti o štetnosti duvana, ali i za zdravstvo i liječenje respiratornih oboljenja", kažu u Udruženju ekonomista SWOT dodajući da se mnogo toga moglo uraditi u svim oblastima da je bila drugačija akcizna politika, jer određene analize govore da BiH gubi gotovo milijardu KM prihoda godišnje.

I političari se slažu da je akcizna politika prema duvanskim proizvodima u BiH pogrešna.

Iz Kluba SDS-a, PDP-a i DNS-a u državnom parlamentu najavili su da će u junu još jednom zatražiti da se preispita sadašnja akcizna politika.

"Mi ćemo ići sa inicijativom, onom koja je već bila, da se Savjet ministara zaduži da izmjenama i dopunama Zakona o akcizama vrati akcize na 1,5 KM i da se na taj način pokuša stabilizovati ta politika prodaje cigareta i prikupljanja prihoda. Na taj način, ja mislim da bi se uspjelo to crno tržište bar u jednom dijelu smanjiti", istakla je nedavno za BHT Mira Pekić iz Kluba poslanika SDS-a, PDP-a i DNS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Smanjenje akciza otvorilo bi prostor za snižavanje cijena cigareta i vraćanje dijela pušača na legalno tržište.