I BiH prijeti inflacija
Prilagođavanje primanja građana neće se dogoditi, jer to nije praksa kapitalističke paradigme, kazao je Radivojac.
Građani Bosne i Hercegovine na svojim džepovima osjetit će posljedice inflacije, koja se u Evropskoj uniji prognozira na nivou do tri posto.
Bh. građani imaju vrlo ograničene mogućnosti da se suprotstave inflaciji, upozoravaju stručnjaci.
Ukoliko imate novac, savjetuju, pokrenite biznis ili uložite u nekretnine.
Međutim, inflacija će otvoriti i pitanje pada vrijednosti plaća, penzija i drugih socijalnih davanja, stoga će, kažu, veći dio građana, ipak, imati značajne gubitke.
Redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banja Luci Goran Radivojac za Dnevni avaz je kazao da se sve što se dešava u EU, prema automatizmu, prenosi na BiH.
"Imamo mi historijsko pamćenje na inflaciju. Za vrijeme pandemije u EU je u opticaj puštena ogromna količina novca, a kako bi se održala njihova likvidnost. Upravo zbog toga dolazi do inflacije, imamo veću ponudu novca u odnosu na prethodni period, što će dovesti do rasta cijena.", pojasnio je Radivojac.
Dodao je da građani BiH to vide kada odu u prodavnicu po osnovne namirnice.
"Inflacija je već tu i svi je osjetimo. Mana BiH je što imamo fiksni kurs prema euru i u budućem periodu možemo očekivati dodatni rast cijena.", kazao je Radivojac.
Prema njegovim riječima, poskupljenja u BiH posljedica su poteza EU, tačnije "upumpavanja" viška novca kako bi se prevazišla kriza izazvana koronavirusom.
"Tačno je da će plaće, penzije i druga socijalna davanja izgubiti na vrijednosti u narednom periodu. Ali prilagođavanje primanja se neće dogoditi, jer to nije praksa kapitalističke paradigme, koja podrazumijeva da zarada zavisi od produktivnosti radnika, a ne od nivoa cijena.", naglasio je Radivojac.
Profesorica Ekonomskog fakulteta UNSA, Amila Pilav-Velić navodi da su posljedice pandemije u svijetu, pa tako i u BiH, trenutno izražene kroz troškovnu inflaciju.
U tom slučaju, kaže, potrebne su nam promjene u fiskalnoj politici, u smislu restriktivnih mjera.
Povećanjem poreza ili uvođenjem novih smanjile bi se lična, ali i budžetska potrošnja, a krajnji rezultat bio bi smanjenje ukupne potražnje i inflacije.
Ona podsjeća i na nepopularne mjere smanjenja obima kredita i povećanja kamata.
"To bi dovelo do smanjenja investicija poduzetnika i pojedinaca, ali i Vladine potrošnje. Ove mjere rezultirat će manjom zaposlenošću, manjim dohotkom, potrošnjom, ali i manjom inflacijom.", pojasnila je Pilav-Velić.
Rast kamatnih stopa
"Kad je riječ o ratu kamatnih stopa, to će ovisi o kretanju BDP-a u EU. Rast kamatnih stopa čini investicije skupljim i to negativno utiče na privredni rast. Ukoliko su oni zainteresirani da podstaknu privredni rast onda neće dozvoliti rast kamatnih stopa. Doći će do blagog prilagođavanja.", naglasio je Radivojac.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.