Jesu li muškarci i žene ravnopravni u 21. stoljeću?

Postoje li zaista "muški" i "ženski" poslovi? Privreda i ekonomija u osnovici ne poznaju takve  termine, ali u realnosti vrlo često se susrećemo da su određeni poslovi „predodređeni“ za žene, odnosno muškarce. Ovakav trend u startu predstavlja diskriminaciju prema jednom, ili drugom spolu, što savremeno društvo sebi ne bi smjelo dozvoliti. Problem određivanja zaposlenja prema spolu je veći činom da su žene globalno manje plaćene za iste poslove u odnosu na muškarce.

KOLIKO ŽENE ZARAĐUJU U ODNOSU NA MUŠKARCE

Prema istraživanju Paylab-a, koje je provedeno u 13 zemalja, a između ostalog i u Bosni i Hercegovini vidljivo je da su žene u glavnom gradu BiH manje plaćene i do 25% za isti posao u odnosu na muškarce. Ovaj podatak nešto je manji u drugim sredinama u Bosni i Hercegovini i iznosi 17,6%. Ni prosjek Europske unije nije mnogo bolji. Pema podacima Eurostata, razlika u plaćama između muškaraca i žena u Europskoj uniji u prosjeku je 16%.

Podaci Paylab-a pokazuju da je u Bosni i Hercegovini svega 6% žena zaposleno na najplaćenijim pozicijama. Ovo istraživanje, a koje je rađeno u saradnji sa specijaliziranim portalom Plata.ba, pokazuje da muškarac prodavač prosječno zarađuje 807,54 KM, u odnosu na ženu na istoj poziciji, čija prosječna plaća iznosi 670,29 KM. Također, zabrinjava podatak da veliki postotak žena radi za najnižu plaću - čak 15% svih zaposlenih žena u regiji, u odnosu na 7% muškaraca.

KAKO IZABRATI ADEKVATNU SREDNJU ŠKOLU

Kao što ni u privredi ne postoje predodređeni poslovi za žene i muškarce, ista je situacija i u obrazovanju. Ne postoje „muške“ ili „ženske“ škole, ali podaci pokazuju da se muškarci, odnosno dječaci radije upisuju u srednje stručne škole u odnosu na djevojčice. Tako je u školskoj 2018./2019. godini u srednje stručne škole u Bosni i Hercegovini bilo upisano preko 16.000 dječaka i svega nešto više od 6.000 djevojčica. Takve okolnosti dovele su do neravnomjernog i neravnopravnog odnosa prema djevojčicama, ali i prema dječacima u određenim zanimanjima. Odgovor na pitanje iz naslova trebao bi biti da se adekvatna srednja škola bira u odnosu na preferencije djeteta, talente i predispozicije koje posjeduje i u skladu sa mogućnostima i okolnostima u kojima se nalazimo. Krajnje je vrijeme da svi usvojimo nultu toleranciju prema diskriminaciji na osnovu spola.

Ne postoje "muški" i "ženski" poslovi, kao što ne postoje ni "muške" i "ženske" škole. Cjelokupno društvo mora biti uključeno kako bi se ovakve etikete smanjile, a u konačnici i potpuno izbrisale. Roditelji i školski sistem trebaju biti u službi zaštite učenika i doprinijeti ohrabrivanju djece da upisuju srednje škole za koje imaju preferencije.

Projekt ''Stručno obrazovanje u BiH'' kojeg provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime Vlada Švicarske i SR Njemačke pored svojih redovnih aktivnosti dodatno nastoji podići svijest o značaju rodne ravnopravnosti u obrazovnom sistemu, odnosno rodno odgovornog obrazovanja, te motivisati djevojčice/ djevojke da se odluče za upis u škole, odnosno za zanimanje u skladu sa njihovim interesovanjima, talentima i vještinama, bez obzira na stereotipe i predrasude kada su u pitanju ''muška'' i ''ženska'' zanimanja. U narednom periodu u okviru projekta planirani su treninzi za nastavnike i nastavnice partnerskih srednjih stručnih i tehničkih škola sa ciljem upoznavanja nastavnog kadra sa konceptom rodne ravnopravnosti u kontekstu srednjeg stručnog obrazovanja, ali i sa ciljem zajedničkog kreiranja praktičnih alata i smjernica o tome kako efikasno uključiti rodnu perspektivu u strukture, sisteme, programe i aktivnosti srednjeg stručnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Projekat se zalaže za poboljšanje srednjeg stručnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini koje će mladićima i djevojkama ponuditi znanje i vještine za budućnost, a poslodavcima kvalitetan i konkurentan kadar na tržištu rada.