"Željeznice FBiH" na čelu kompozicije najvećih dužnika

Da je Federacija BiH loš poslodavac i vlasnik, govori i činjenica da su preduzeća koja su u vlasništvu entiteta i kantona najveći porezni dužnici i da nečija dugovanja premašuju stotine miliona maraka.

Prvo mjesto na ime dugovanja, prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, zauzimaju "Željeznice" Federacije BiH, čiji je dug čak 192.375.884 KM. Drugo mjesto zauzima  Rudnik mrkog uglja Zenica, koji posluje u okviru "Elektroprivrede BiH" sa dugom od  157.213.743 KM, treće mjesto pripada sarajevskom "Grasu", koji duguje 130.217.198 KM. Tu su i ostali rudnici iz koncerna "Elektroprivrede" BiH - Kreka, koja duguje 126.236.422 KM, Breza sa dugom 106.709.692 KM i Kakanj sa 78.893.828 KM. Javna ustanova Sveučilišna klinička bolnica Mostar Poreznoj upravi FBiH duguje 69.368.086 KM, a "Autoceste FBiH" 61.234.283 KM.

Mirsad Isaković, finansijski stručnjak i univerzitetski profesor, za "Nezavisne novine" ističe da je ovdje u pitanju fiskalna disciplina, te da  geneza ovih problema ide još od vlade Edhema Bićakčića i ministra energetike Vahida Heće, jer je on donio odluku o restrukturiranju rudnika i neplaćanju dažbina, a Ustavni sud to nije odobrio, a ljudi ipak nisu plaćali.

"Da je država prava i da ne sprovodi selektivnu pravdu, onda bi oni platili sve ono što nisu platili. Zamislite da neki privatni privredni subjekat ne plati porez. Oni bi ga odmah zapečatili", kazao je Isaković i dodao da dugovi javnih preduzeća kojima je većinski vlasnik država vrše pritisak i na samu privredu države.

Dodaje da je problematično sve ono što je u vlasništvu države i da se pokazalo da država nije dobar vlasnik, te da se to najbolje pokazalo u izvještaju MMF-a iz 2018. godine, koji jasno kaže da u FBiH godinu i po dana nisu mogli ustanoviti čak koja su preduzeća u njenom vlasništvu.

"Način dobrog gazdovanja kaže da prvo treba ustanoviti šta je tvoje vlasništvo i da upravljaš s dobrom namjerom tim privrednim subjektima.  Niko ne govori o izvještaju MMF-a o dugovanjima  državnih javnih preduzeća koji kaže da je to opterećenje na bruto društveni proizvod 18 posto i to je cifra o kojoj treba govoriti. Međutim, to je najbolja glasačka mašina u državi i zato niko neće da čisti ta preduzeća jer bi ostao bez glasačke mašinerije", rekao je Isaković i istakao da je suština da je država najlošiji poslodavac.

Aner Žuljević, delegat u Domu naroda FBiH, kaže za "Nezavisne novine" da je ovo nastavak politike diskriminacije države u onome u čemu ona upravlja i uslovima u kojima upravlja u odnosu na privatni sektor, koji doslovno pritišće "čizmom na vrat" da joj naplati porez.

"A u okviru javnog sektora se protivzakonito tolerišu isplate plata bez doprinosa, toleriše se neplaćanje  poreza i drugo", rekao je  Žuljević i dodao da imamo potpuno suprotnu situaciju između onoga što Vlada govori i onoga što je na terenu.

"To se u posljednje vrijeme jasno može vidjeti na primjeru namjenske industrije. Svake godine pričaju kako ta namjenska industrija doživljava ekspanziju u smislu uspjeha, a onda imate situaciju da u posljednjih šest mjeseci doslovno isplivava jedna po jedna firma koja ne isplaćuje plate radnicima u toj industriji po četiri-pet  mjeseci - 'Binas', 'Zrak', 'Vrapčići'... ", ističe Žuljević.

Podsjeća na situaciju sa akcizama i kako su vlasti govorile da će se u BiH popraviti životni standard, natalitet...

"A mi imamo situaciju da nas nikad nije bilo manje, a uzeli nam 300 miliona KM iz džepova, niti imamo auto-put, niti se razvijamo, ali je kontekst toga da su vlasti i zapošljavale svoje peto koljeno", kazao je Žuljević.

Centar civilnih inicijativa, zajedno sa drugim nevladinim organizacijama, uradio je jedno istraživanje  o radu javnih preduzeća u cijeloj BiH, te je tokom tog istraživanja kreiran jedinstveni registar svih javnih preduzeća u BiH. Po njemu, u BiH postoji 550 javnih preduzeća na različitim nivoima vlasti. Podaci iz registra uključuju dva javna preduzeća na državnom nivou, 96 na nivou entiteta, od čega je po 48 u FBiH i RS, četiri u Brčkom, 41 na nivou kantona u FBiH i 407 na nivou opština i gradova u BiH.

Na uzorku od 221 javnog preduzeća za koje je CCI prikupio podatke o poslovanju, kako direktno od javnih preduzeća, tako i korištenjem drugih dostupnih izvora, podaci pokazuju da je u sektoru javnih preduzeća zaposleno najmanje 67.000 osoba, da javna preduzeća raspolažu sa 6,7 milijardi maraka godišnje, te da ukupno duguju više od 9,3 milijarde. S obzirom na to da je ovo uzorak od 40 posto ukupnog broja javnih preduzeća, pretpostavka je da su ovi brojevi znatno veći.