Vlada Federacije donijela je u julu dvije komplementarne uredbe iz oblasti zaštite okoliša koje stupaju na snagu početkom 2022. godine.
Cilj donošenja uredbi je zaštita okoliša i ljudskog zdravlja, očuvanje prirodnih resursa, razvoj savremenih tehnologija proizvodnje guma, baterija i akumulatora, ulja i vozila, uspostava optimalnih sistema upravljanja otpadnim gumama, baterijama i akumulatorima, uljima i vozilima, te doprinos razvoju privrede u segmentu upravljanja otpadom, kao i povećanje i unaprjeđenje ljudskih resursa u ovoj oblasti.
Uredba o načinu raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada za posebne kategorije otpada utvrđuje način raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada za posebne kategorije otpada i uslovi za dodjelu sredstava za ponovnu upotrebu, preradu i povrat komponenti iz otpada (reciklažu) i to za: gume, akumulatore i baterije, ulja i vozila.
Anela Karahasan, viši stručni saradnik za industriju i usluge pri Privrednoj komori FBiH pozdravlja odluku o donošenju navedenih akata, što vide kao prednost jer je poželjna zbog sveobuhvatnog regulisanja ove oblasti kroz odgovarajući zakonodavni okvir, a posebno ako se ima u vidu da se radi o materiji koja svakako treba biti usaglašena sa odgovarajućim standardima Europske unije.
Međutim, regulisanje ove oblasti, što se odnosi i na sve druge, mora biti na način i u vrijeme koje neće ni u jednom segmentu narušiti ili dovesti u pitanje jedinstveni tržišni prostor Bosne i Hercegovine.
Ograničava konkurenciju
"Ključni nedostatak donosene Uredbe je taj što je ista suprotna odredbama Zakona o upravljanju otpadom FBiH, ograničava konkurenciju, te krši odredbe Zakona o konkurenciji BiH. Naime, Uredbom se propisuju plaćanje naknade za upravljanje posebnim kategorijama otpada (automobili, gume za motorna vozila, ulja, baterije i akumulatori, itd.) isključivo Fondu za zaštitu okoliša FBiH, te se ne omogućava organizovanje rada operatera sistema za zbrinjavanje posebnih kategorija otpada, kojima bi se plaćala naknada za takvo zbrinjavanje otpada, a što je u suštini omogućeno za druge vrste otpada (ambalažni otpad, elektronski otpad), te ujedno propisano Zakonom o upravljanju otpadom FBiH", navodi Karahasan.
Dalje navodi da je članom 18b. Zakona o upravljanju otpadom FBiH izričito propisano da se naknada za posebne kategorije otpada uplaćuje ili Fondu za zaštitu okoliša FBiH ili ovlaštenim operatorima sistema koji bi se bavili upravljanjem posebnim kategorijma otpada, i koji mogu biti osnovani isključivo od strane pravnih lica koja stavljaju u promet posebne kategorije otpada.
Također, u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom FBiH obveznici plaćanja mogu izabrati da plaćaju naknadu za upravljanje posebnim kategorijama otpada ili Fondu za Zaštitu Okoliša FBiH ili takvim posebnim društvima, odnosno operaterima sistema.
"Plaćanje naknade isključivo Fondu za zaštitu okoliša u FBiH, kako je sad navedeno u Uredbi, u potpunosti se onemogućava rad privrednim subjektima koji bi djelovali kao operateri sistema za upravljanje posebnim kategorijama otpada, te se daje monopol na poslove upravljanja posebnim kategorijama otpada, čime se zatvara ulazak na relevantno tržište i onemogućava bilo kakva konkurencija na tržištu upravljanja posebnim kategorijama otpada na teritoriji FBiH", naglašava ona.
Dodaje da je analogno Uredbi i situaciji u FBIH, i situacija u RS, s tim da je pitanje upravljanja posebnim kategorijama otpada u RS regulisano samim Zakonom o upravljanju otpadom RS, a ne podzakonskim aktima kao u FBiH. Shodno tome, sporni elementi Zakona o upravljanju otpadom RS su članovi 63 i, 63 j. i 63 k, koji su usvojeni od strane Narodne skupštine Republike Srpske donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom („Službeni glasnik RS“ br. 70/2020).
Također, u zakonskim okvirima / uredbama nedostaje odluka od strane Vlade Brčko Distrikta kao sastavni i punopravni dio države Bosne i Hercegovine. Stoga smatramo da je ovdje ostavljen prostor za manipulacije.
Osim ovog suštinskog nedostatka, dodatni nedostaci Uredbe su da ista propisuje samo 4 kategorije otpada, a u Zakonu u upravljanju otpadom u članu 18a je navedeno 12 posebnih kategorija. Nadalje, u Uredbi nije predviđeno donošenje Pravilnika o građevinskom otpadu koji je predviđen u Zakonu.
Govoreći o tome šta znači naknada od 0,32 KM za kg gume i koja poskupljenja ona donosi za sobom, Karahasan ističe da skladu sa Uredbom FBiH, naknada zavisi od vrste posebnih kategorija otpada, pa tako npr. za nove i polovne gume iznosi 0,32 KM po kg, za prenosne baterije ili akumulatore 3,00 KM po kg, 0,26 KM za industrijske baterije i akumulatore, 0,20 KM po litri za mineralna i sintetička ulja i maziva, dok za motorna vozila 160,00 KM po toni vozila, itd.
Poskupljuju gume, vozila, ulja...
"Naplaćivanje naknade za upravljanje posebnim kategorijama otpada na način kako je to trenutno propisano Uredbom FBiH dovest će povećanja cijena proizvoda krajnjim potrošačima (novi i polovni automobili, gume za motorna vozila, ulja i maziva, akumulatori, elektronski i elektronički proizvodi, itd)., tako će npr. cijena i novih, a i polovnih automobila, koji se uvoze u BiH porasti, s obzirom da se naknada plaća za sve automobile koji se prvi put stavljaju na tržište BiH, uključujući polovne. Ukoliko uzmemo pretpostavku da je masa prosječnog vozila koje se uvozi u BiH oko 1.400 kg, to bi značilo da će cijena svih vozila koja se uvoze u BiH prilikom prodaje porasti za prosječno 225,00 KM (za neka vozila manje za neka vozila više), cijene za gume za automobile će porasti za preko 10,00 KM po setu od četiri gume (s obzirom da prosječna guma teži oko 10 kg), itd.", objašavanja naša sagovornica.
Anela Karahasan
Napominje da u većini ostalih zemalja EU, države stimulišu nabavku novijih i ekološki prihvatljivih vozila, npr: u Mađarskoj se prilikom uvoza automobila plaća svega 1 euro po uvezenom automobilu, na ime produžene odgovornosti proizvođača. U Austriji uvoznici, koji su dio sistema, plaćaju 6.000 eur godišnji trošak u svrhu evidencije i izvještavanja prema organima koji sprovode recikliranje, imajući u vidu da se radi o tržištu koje prodaje preko 50.000 vozila. Ovlašteni uvoznici imaju potpisane ugovore sa 6 kuća koje se bave recikliranjem i na taj način se odgovorno i sistemski rješava recikliranje otpada.
Shodno tome, smatra da se cilj Zakona o upravljanju otpadom FBiH i Zakona o zaštiti okoliša FBiH može postići manje restriktivnim mjerama, koje ne ograničavaju konkurenciju i koje neće dovesti do tolikog porasta cijena za kupce na tržištu.
Omogućavanjem da se zbrinjavanje posebnih kategorija otpada vrši od strane specijalističkih društava, odnosno operatera sistema za posebne kategorije otpada bi značilo da takvi operateri sistema međusobno konkurišu i nude bolje usluge i niže cijene za zbrinjavanje posebnih kategorija otpada, a kontrolu nad njihovim radom zadržava Federalno ministarstvo okoliša i turizma putem izdavanja dozvola za rad operatera sistema.
"Iako je ovakav način zbrinjavanja posebnih kategorija otpada izričito predviđen Zakonom o upravljanju otpadom FBiH, Vlada FBiH odredbama Uredbe FBiH potpuno onemogućava rad privrednim subjektima koji bi djelovali kao operateri sistema za upravljanje posebnim kategorijama otpada, čime zatvara ulazak na relevantno tržište i time ograničava i kontroliše tržište i konkurenciju na tržištu upravljanja posebnim kategorijama otpada u FBiH, jer se monopol nad zbrinjavanjem otpada daje Fondu za zaštitu okoliša FBiH, iako bi iste ciljeve mogli postići i specijalistička društva za upravljanjem otpadom (operateri sistema), uz manje troškove za obveznike plaćanja naknade", ističe ona.
|
Prolongirati Uredbe do daljnjeg Privredna komora FBiH, odnosno Udruženje ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobila FBIH obraćala se nadležnim organima i apelirala na navedene probleme. Preporuke koje predlažu su: - Da se početak primjene Uredbe prolongira do daljnjeg, odnosno sve do momenta dok se ne usaglase svi gore navedeni elementi. - Preporučuje se nadležnim institucijama da pokušaju iznaći model naplate naknada prilikom uvoza, što se odnosi i na uvoznike i na proizvođače za proizvode koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada, pri tome uzimajući u obzir pozitivne primjere iz regiona i zemalja EU. - Predlaže se nadležnim institucijama da razmotre model stimulativnog efekta plaćanja naknada za proizvode koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada. Dat je primjer plaćanja naknada procentualno u periodu od narednih 10 godina (10% prve godine s povećanjem od 10% svake naredne godine dok se ne dostigne svih 100%) kako bi se omogućilo da svi uđu u model plaćanja naknade. - Omogućit formiranje i uvođenje operatera sistema jer se po tom osnovu omogućava naplata naknada po osnovu uvoza, kao što je slučaj kod uvoza električnog i elektronskog otpada. - Izmjena “Uredbe o posebnim naknadama za okoliš koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila. Dakle, izmjenom načina obračuna okolišne takse, po principu "Manje zagađujem / manju taksu plaćam", suštinski bi se uticalo na smanjenje zagađenja koje je uzrokovano transportom, ali bi se uticalo i na smanjenje starosti voznog parka. Zemlje okruženja i zemlje EU, vezale su eko takse sa CO2 emisijama, na način da imaju stimulirajući faktor za eko vozila, odnosno destimulirajući faktor za vozila koja više zagađuju. "Suštinski bi bilo važno da se sredstva prikupljena kroz naplatu eko takse namjenski i utroše i to 80% u razvojne i stimulativne projekte kao što je finansijska stimulacija za nabavku električnih i ostalih eko vozila, izgradnja infrastrukture električnih punjača, recikliranje starih vozila, proces izvještavanja i sve ono što je predviđeno Uredbom o proizvodima koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada i kriterijima za obračun i način plaćanja naknada, te Uredbom o načinu raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada za posebne kategorije otpada i uslovima za dodjelu poticajnih sredstava", zaključuje Karahasan. |
S. Bijedić
