U BiH ove godine obavljeno samo šest transplantacija, ključno mijenjati zakon

U Bosni i Hercegovini je tokom ove godine obavljeno tek šest transplantacijskih operacija. Na dnu smo liste po broju obavljenih takvih operacija. Broj donora također je minoran. Tek nekih 20-ak građana potpisalo je donorske kartice. Prepreke za oživljavanje transplantacijske medicine u BiH su zakoni, zdravstveni sistem, ali i niska svijest građana o donorstvu.

Elvir Ćuzović već 21 godinu pati od hroničnog zastoja bubrega. Svaki drugi dan na dijalizi provodi po četiri sata. Jedini spas za njega je kadeverična transplantacija. No, živog donora među porodicom nema. Prijateljica bi mu dala bubreg, no to u BiH nije moguće.

"Ili Hrvatska ili Turska ili bilo gdje drugo, pošto ovdje kod nas zakonski je do četvrtog koljena, znači sad kod nas, mi pacijenti bi voljeli da se uradi neka dopuna zakona da se proširi, kao što je svugdje u svijetu normalno. U Francuskoj možete čovjeka što kažu s ceste dovesti da vam da bubreg ako čovjek potpiše, prođete etički komitet i ako je sve bez problema", kazao je Elvir Ćuzović, dijalizni pacijent iz Sarajeva.

Oko 2.700 pacijenata u BiH ima zatajenje bubrega. Od toga, za njih oko 700 transplantacija bi "značila život". A svaka transplantacija je i ušteda za zdravstveni sistem.

"Vi imate jednu godinu dijalize pacijenta to vam je cijena jedne transplantacije. Preko 30 miliona KM se izdvaja za dijalizu u Federaciji BiH. Svaka transplanatcija je povratak čovjeka u život, date mu bolju kvalitetu života, vratite ga na posao, vratite ga porodici, i uštedite, pa zar to nije nešto na čemu bi vlada trebala poraditi", upitao je Tomislav Žuljević iz Udruženja dijaliznih i transplantiranih FBiH.

Treba, ali čini se, neće. Državni Dom naroda početkom ove godine odbio je izmjene zakona kojim bi u vozačkim dozvolama bilo upisano da li je osoba donor organa. Razlozi koji su navođeni – od promjene mišljenja osobe, preko mogućih administartivnih problema do trgovanja organima, za stručnjake su neopravdani.

"Posebno iz razloga što je BiH kao zemlja mala, gdje se mi jako dobro poznajemo, gdje su ključni centri i kolege dobro uvezani, I prosto šanse za to su vrlo vrlo male, I mi o tome uopšte ne moramo da govorimo u treutnom kontekstru gdje imamo tako mali broj trasplantacija", istakao je Milan Gluhović, predsjednik Skupštine donorske mreže BiH.

Stoga zakone moramo promijeniti, uspostaviti krovnu institucija za transplantaciju, ali i promijeniti zdravstveni sistem.

"Da je Donorska mreža dio zdravstvenog sistema kao što je Donorska mreža Hrvatske sigurno bismo imali barem jednom sedmično jednu transplantaciju. U 90 posto slučajeva kada je porodica neinformisana, ne daje pristanak. I mi smo tu ključni, mi da smo dio nekog sistema zdravstvenog, da imamo zdravstvene mogućnosti, mi bismo znali na koji način treba da promovišemo to", rekla je Halima Resić, predsjednica Donorske mreže BiH.

U Evropi više od 50 posto građana želi donirati organe. No, u BiH čini se da je to i dalje tabu tema.

A nakon što potpišete donorsku karticu, iz Donorske mreže BiH poručuju – pričajte sa porodicom i prijateljima. I sami promovišite donorstvo organa. Jedna osoba na taj može spasiti osam ljudi. A poruka nadležnima je – promijenite zakone, kako se više nikada ne bi desilo da pored živog donora pacijent u BiH izgubi bitku za život.