Zašto banke u BiH ne prodaju zlato?

Od početka svjetske finansijske krize, cijena zlata je bilježila rast, a u teoriji je zlato definirano kao imovina zaštićena od negativnih uticaja inflacije i dobro za kojim raste potražnja u nesigurnim vremenima.

"Fokus tržišta je usmjeren ka očekivanjima od sastanka FOMC-a (Američki federalni odbor za otvoreno tržište) koji će danas zasjedati u Vašingtonu i naročito ka pitanju fiskalne održivosti SAD-a početkom 2013. godine, jer bi način borbe s ovim pitanjem mogao biti podstrekač inflacije", kažu u Centralnoj banci BiH, uz isticanje da većina sudionika na tržištu trenutno zauzima neutralnu poziciju, jer smatraju da u kratkom roku može doći i do pada cijene, ali i do rasta. Ipak, u dugom roku očekuju rast cijena zlata, naročito ukoliko vodeće centralne banke uvedu dodatne kvantitativne olakšice.

I dok je, upravo zbog nestabilnih ekonomskih i tržišnih kretanja, u svijetu porastao promet investicijskim zlatom, u Bosni i Hercegovini komercijalne banke ne prodaju investicijsko zlato. Fena je na više adresa pokušala dobiti odgovor na pitanje zašto se u bankama u BiH ne može kupiti npr. “poluga” zlata čija se težina kreće od jednog grama pa nadalje ili zlatne kovanice, a što je ustvari zamjena za novčanu štednju.

U Centralnoj banci BiH kažu da, s obzirom na to da se u komercijalnim bankama u BiH ne prodaje zlato, ostaje mogućnost kupovine putem interneta.

"Naravno, prilikom ugovaranja kupovine zlata putem interneta treba biti oprezan", upozoravaju iz Centralne banke BiH.

U Sparkasse banci kažu da bi prema lokalnim regulativama, banke mogle voditi zlato u svom porftoliju, ali da brojni tržišni faktori otežavaju donošenje takve poslovne odluke, odnosno uvođenje te usluge.

"Prije svega, visoki tržišni rizici i potreba za dnevnom revalorizacijom vrijednosti ovog dijela portfelja, uz izraženu volatilnost cijena, sigurno nisu stimulativni za banke da se upuste u ovu vrstu posla. Nadalje, banke bi se u ovom slučaju pojavljivale samo u ulozi preprodavača, tako da se postavlja pitanje ekonomske opravdanosti ulaganja potrebnih za uvođenje ovakve usluge. I konačno, ono što je najbitnije, i što bi nama svakako bio dovoljan motiv za razmatranje ove usluge je potražnja naših klijenata, međutim, za sada nema značajnog interesovanja", izjavila je za Fenu glasnogovornica Sparkasse BiH Elmira Omerović.

U Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. navode da u Bosni i Hercegovini zakonskom regulativom nije predviđeno uređenje tržišta za trgovanje investicijskim zlatom kao što je to slučaj s trgovinom novcem, vrijednosnim papirima te dodaju da je ista situacija u zemljama u regionu (Hrvatska, Srbija, Crna Gora).

"Zakon o bankama točno je definirao djelatnost banaka s tim da se nigdje ne spominje trgovina zlatom niti mogućnost dobijanja licence u tu svrhu", izjavila je za Fenu Julijana Mikulić- Jurković, direktorica marketinga i korporativnih komunikacija.

I u Agenciji za bankarstvo FBiH su umjesto odgovora zašto se u bankama u BiH ne prodaje investicijsko zlato, podastrli dio Zakona o bankama kojim se preciziraju djelatnosti koje banke mogu obavljati. Prometovanje zlatom nije predviđeno eksplicitno, ali zakonska regulativa ovu djelatnost ne zabranjuje.

U junu i julu cijena zlata se kretala između USD 1.550 i USD 1.630 za jednu finu uncu, te se moglo reći, kažu u Centralnoj banci, kako se cijena zlata prilično stabilizirala na razini malo ispod USD 1.600 po unci zlata.

Prognoze kretanja cijena zlata u narednom periodu su dosta „široke“ i za august se kreću u rasponu USD 1.525 do 1.640 po unci.

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) raspolaže sa 64.000 finih unci zlata (dvije tone), čija se tržišna vrijednost stalno mijenja.

Kupovinom i prodajom plemenitih kovanica ne bave se samo iznatprosječno bogati ljudi. Tržište zlatom i srebrom sasvim je dostupno, a u mnogim aspektima i prilagođeno malim ulagačima, koji u džepu nemaju više od nekoliko stotina KM, eura ili dolara i koji u komercijalnim bankama u inozemstvu mogu za taj novac kupiti zlato.

Stručnjaci kažu da je ulaganje u tzv. investicijsko zlato (poluge različite gramaže, zlatnici i srebrnjaci najjednostavniji, najpovoljniji i najsigurniji način ulaganja. To su standardizirani, prepoznatljivi proizvodi poznatih svjetskih kovnica, čija je jedina svrha čuvanje vrijednosti kapitala maloga čovjeka.

Austrija i Švicarska smatraju se svjetskim destinacijama za kupovinu plemenitih kovina. No, mnogo je bliža Slovenija koja prodaje investicijsko zlato proizvedeno u istim svjetski poznatim kovnicama kao i zlato koje prodaju austrijske i švicarske banke.

Rekordna vrijednost zlata bila je u septembru 2011. godine kada je jedna fina unca zlata premašila 1.900 amerčkih dolara.