Robotička reprezentacija BiH prva u svijetu, zadnja na listi prioriteta (VIDEO)

Predani rad nekoliko profesora i djece srednjih škola krenuo je 27. lipnja, trajao četiri mjeseca i učinio Bosnu i Hercegovinu prvom u svijetu, u konkurenciji od 177 zemalja.

Robotička reprezentacija Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Mostaru pobijedila je na svjetskom natjecanju sa skromnom institucionalnom podrškom, a emocije se još, kaže u izjavi za Fenu profesor matematike i informatike Anes Hadžiomerović, predsjednik CERIT-a i mentor Robotičke reprezentacije BiH, nisu smirile.

"Natjecanje se zbog pandemije održalo u online formatu, a suočavali smo se s brojnim izazovima. Morali smo sami napraviti četiri robota i povjerenstvu poslati svu dokumentaciju, što smo koristili i na koji način, kao i snimak rada", kazao je profesor Hadžiomerović.

Jedan robot trebao je prepoznati boje i morao se automatizirano kretati po obojenoj putanji. Drugi je morao podići bocu od pola litra na visinu minimalno 30 centimetara. Treći robot imao je zadatak ispaljivati loptice s udaljenosti od 3,5 metra na visinu od metar i pol, a četvrti s minimalnom težinom od 7 kilograma trebao se sam dići na platformu od 70 centimetara.

Pored toga, napravili su projekt kojim se ponose, Cube set kocku, nano-satelit koji su trebali podići na 30 do 40 kilometara u niži sloj atmosfere.  

Od maksimalnih 65 bodova, ovaj tim izgubio je samo 1,3 boda jer kocku nisu uspjeli pustiti u niži sloj atmosfere, nego samo jedan kilometar, što ne smatraju svojim propustom. Kada su tražili dozvolu, BHANSA im je rekla da se dvadeset dana ranije moraju najaviti, za što nisu imali vremena, no imali su ideju.

"Stoga smo balon ispunili helijem, pričvrstili kocku i zavezali je za silk od jednog kilometra, pustili je iznad Mostara i potom izvršili mjerenja poput atmosferskog pritiska, vlažnosti zraka, temperature zraka, jačine svjetlosti, slikanja panoramskih fotografija i vratili nazad", objasnio je Hadžiomerović.

Cube set kocku su pripremali šest dana s radom od 11 sati jer nisu imali adekvatnu tehnologiju, dok je, na primjer, drugim zemljama za taj posao trebalo 8 minuta jer su radile s naprednim CNC i laserskim rezačima.

Mentor kaže kako je to bio dokaz koliko su mladi u BiH željni znanja i napredovanja.

Skromna institucionalna pomoć i tapšanje po ramenu

Ovaj tim mladih robotičara natjecanje je uglavnom financiralo iz svoga džepa. Pojedine institucije sjetile su ih se na samom koncu natjecanja, dok većina nije ni do danas.

Federalno ministarstvo znanosti pred kraj im je pomoglo nabaviti osciloskop volmetar, lemilicu, brusilicu, bijelu ploču i slično, a nakon osvojenog prvog mjesta, učenike su nagradili s 200 maraka pojedinačno.

"To je sva institucionalna podrška koju smo dobili. Nadamo se da će se to promijeniti. Ne moramo mi, ali da barem drugi mladi ljudi dobiju potporu za svoj trud, rad i doprinos. Poražavajuća činjenica je da se samo 0,3 posto BDP-a odvaja za znanost u BiH", naglasio je Hadžiomerović.

Potporu su tražili na gradskoj, županijskoj, pa i državnoj razini. U Predsjedništvu BiH dobili su odgovor da pričekaju neko vrijeme jer novca nema. Grad Mostar dodijelio im je prostoriju za rad u "raub auf" stanju i za nju plaćaju kiriju od 289 maraka mjesečno, koja će im jedno vrijeme biti manja jer im se oduzima iznos koji su uložili u prostor.

"Sam sam digao kredit kako bi sredio prostor. Na Youtubeu sam gledao kako se postavljaju pločice i radio sam to sam. Nismo ni interneta imali. Cijelo natjecanje bilo je online, a mi smo radili preko hotspota. Na samom kraju natjecanja javio nam se gospodin Tarik Muftić iz Amerike i uplatio nam internet za dvije godine na čemu smo iznimno zahvalni", istaknuo je profesor, dodavši da im je pomoć uputio i Patriotski Fenjer Fond koji im je nedavno poslao neophodni 3D printer.

Ocijenio je kako naše institucije moraju poraditi na podršci ovakvim projektima.

"Ako već ne znaju kako, ne moraju izmišljati kotač, neka prepišu od drugih zemalja. Mi smo, na primjer, surađivali s reprezentacijom iz Kazahstana na projektu pametnog navodnjavanja i prikupljanja vode iz vlažnosti zraka. Oni rade u prostoru od 300, dok smo mi u 30 četvornih metara. Imaju i sve napredne strojeve, koje mi nemamo. Mi smo osvojili prvo, oni 18. mjesto na natjecanju. Nagrađeni su još većim prostorom, boljim uvjetima za rad i slično, a mi smo dobili tapšanje po ramenu", kazao je mentor Robotičke reprezentacije BiH.

Profesor Hadžiomerović osvojio je od Centra za obrazovne inicijative "Step By Step" titulu najinovativnijeg profesora u BiH. Kaže kako mu je to, kao profesoru, od velikoga značaja te da je plan u budućem razdoblju krenuti i s edukacijama osnovnoškolaca.

Mladi inovatori žele napustiti BiH

Armin Đidelija, student i jedan od mentora Robotičke reprezentacije BiH kaže kako su se dugo pripremali za natjecanje, a cijelo vrijeme se nisu mogli opustiti jer se na sitnicama mogu izgubiti bodovi.

"Izdržali smo pritisak i ponosni smo na svoj rad. Sebe u budućnosti vidim u ovoj struci. Želim se usavršavati, učiti nove tehnologije i doprinijeti našoj zajednici. Vjerujem da će u BiH doći do napretka, ali to trenutno nije ona razina kakva bi mogla biti", kazao je Đidelija.

Učenica i natjecateljica Lejla Nuhić otkrila je kako s jedne strane ima ljubav prema medicini, a s druge obožava IT sektor.

"Još sam neodlučna kojim putem usavršavanja želim krenuti, ali bez obzira na to koju struku odaberem svoju edukaciju nastavit ću izvan zemlje. Ipak se nekada planiram vratiti u BiH", optimistična je Nuhić.

Marko Masnić želi studirati i raditi u IT sektoru, ali kaže kako će to ostvariti izvan države.

"Ako imam bolju priliku za usavršiti svoje znanje negdje drugo, naravno da ću ići jer BiH dosta kasni u razvoju IT sektora. Naši ljudi imaju potencijal, imaju volje i želje, samo treba raditi i truditi se i doći će do uspjeha. Tomu se nadam i ja", odlučan je Masnić.

Iako je svjetsko natjecanje iza njih, Robotički tim BiH ne odmara. Sada se spremaju za međunarodno natjecanje u Turskoj, a očekuju poziv i za svjetsko natjecanje koje će biti održano iduće godine.