U BiH sve manje "evropskog" optimizma

Vanjskopolitička inicijativa BiH objavila je izvještaj o procesu evropskih integracija u usporedbi sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana. BiH je jedina koja ni nakon 48 mjeseci od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju nije podnijela zahtjev za članstvo u EU. Mada je, izuzev Hrvatske, proces EU intergracija u zemljama regiona usporen, BiH je na ubjedljivo posljednjem mjestu. Zemlje regiona, od koje su neke kandidati i duže od 10 godina, primjer su koji pokazuje da bez reformi, ali i istinske volje Evropske unije, napretka nema.

Dok je zemljama regije trebalo maksimalno dvije i po godine da uđu u fazu provođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Bosna i Hercegovina ni nakon tri godine nije ni blizu ispunjenja uslova. Evropska unija čeka, a dodatne unutrašnjopolitičke okolnosti prijete da blokiraju proces. Ambasador Švedske u BiH, Bosse Hedberg.

"Možemo samo izraziti nadu da restrukturiranje vlada u Bosni i Hercegovini neće dodatno usporiti neophodne procese. Bez želje da se ponavljam citiraću dio iz izvještaja o BiH koji kaže da je djelokrug zadataka koje BiH mora izvršiti kako bi održala korak sa susjedima u narednih deset godina, zahtjeva potpunu odlučnost i sistematsku i tehničku posvećenost, prema zahtjevima koje je postavila EU. Ne samo onima koji su prihvatljivi u određenom trenutku ili onih do kojih se može doći kompromisom mogućim u tim političkim okolnostima", kazao je Hedberg.

Strane investicije u Bosni i Hercegovini u padu su za 15 posto, dok su u regiji, naročito u Crnoj Gori, u porastu. Istovremeno, građani, zbog stanja u kojem se zemlja nalazi, sve manje su optimisti, stoji u izvještaju vanjskopolitičke inicijative BiH, čija predstavnica Lejla Kablar kaže:

"U 2012. godini građani Bosne i Hercegovine negativnije ocjenjuju i procjenjuju aktivnosti bh. vlasti usmjerenih na ispunjavanje uvjeta za pridruživanje Evropskoj uniji. Oni puno češće nego u prethodnim godinama navode da je BiH bliža ponovnom sukobu, da je znatno opao broj onih koji misle da je Bosna i Hercegovina bliža Evropskoj uniji."

Prepreke u regiji

Hrvatska je prošla težak put do članstva. Euroskepticizam je jak, jer je javnost bila malo informisana o tome šta se pregovaralo i dogovorilo, te se pokretalo pitanje ravnopravnosti i suvereniteta, što je sada drugačije.

"Bez obzira na političke promjene, na promjene vlasti, na različite ideologije, postojao je jasan i nedvosmislen konsezus oko pristupa Evropskoj uniji među svim ključnim političkim akterima", navodi Senada Šelo Šabić sa Instituta za međunarodne odnose iz Zagreba.

Vođeni primjerom Makedonije ili Albanije, koje su i duže od deceniju ili kandidati ili čekaju da se otpočnu pregovori, jasno je da će Evropa usporiti proces prijema u članstvo, te povećati zahtjeve ka potencijalnim kandidatima, kaže Jovan Teokarević sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu.

"Nama u ovom regionu je teže da se integrišemo, da pristupimo Evropskoj uniji, nego srednjeevropskim zemljama. Stalno raste broj stranica sa kojima moramo da se standardizujemo, imamo specifične interne probleme, probleme u regionu, koji opet proizvode specifične kriterijume za naše zemlje, a takođe, već nekoliko godina svi u Evropskoj uniji vrište pominjući tzv. kapacitet za integraciju, drugim rečima onu situaciju u kojoj naša spremnost da uđemo u EU neće biti dovoljna da mi dobijemo člansku kartu. Isto toliko će biti potrebna spremnost Evropske unije da nas prime", kaže on.

Da građani Albanije malo znaju o evropskim integracijama države pokazuju i rezultati izvještaja, prema kojem deset posto Albanaca misli da je Albanija članica EU.

Predstavnica Instituta za međunarodne studije iz Tirane, Megi Lubani kaže kako ne znaju ni koji je njihov status.

"U Albaniji se Evropska unija shvata kao rješenje svih problema koje imamo, međutim, problem predstavlja generalna slika o statusu Albanije. To je problematično jer više od 40 posto stanovnika smatra da je Albanija potencijalni kandidat za Evropsku uniju. Sada imamo i mišljenje najvažnijih institucija o tome, a ono isključuje civilno društvo, što je loša vijest za nas. Institucije daju veliku važnost političkim strankama na vlasti, a ne albanskom društvu", navodi Lubani.

Makedonija je 2005. godine dobila kandidatski status. Međutim, u izvještajima o napretku naglašava se kako Makedonija nije ispunila političke uslove zbog loših izbora.

"Preporuke za nastavak pregovora desile su se 2009. godine, ali glavne prepreke su još uvijek tu. Kao rezultat imamo urušavanje demokratije u zemlji, bez reformskog plana, a Evropska komisija stalno ponavlja da možemo početi razgovore. Za građane koji ne razumiju ove stvari, ovo je zaista šizofrenična situacija", ocjenjuje predstavnica Centra za evropske studije iz Skoplja, Lidija Dimova.

Prema izvještaju Vanjskopolitičke inicijative o napretku u procesu evropskih integracija, ono što je za Bosnu i Hercegovinu karakteristično jeste da postoji svijest o politizaciji evropskih integracija, da političari dižu tenzije, a ne rade na putu integracija u EU.