Novi modeli integracije: Da li je BiH spremna ući u EU bez prava veta?

Bruxelles insistira na tome da Evropska unija mora rasti, ali unutar samog bloka i dalje postoji snažan otpor onih koji smatraju da se Unija prvo mora reformisati.

Dok se Crna Gora izdvaja kao najozbiljniji kandidat za članstvo, u Briselu se sve glasnije raspravlja o novim modelima integracije, uključujući i mogućnost privremenog ograničavanja prava veta za nove članice.

"Proširenje je prioritet za Evropsku uniju i ako naši kandidati ispune svoje obaveze, onda i mi moramo ispuniti svoje", kazala je komesarka za proširenje Marta Kos, ističući da je EU u aprilu formirala radnu grupu za izradu pristupnog ugovora za Crnu Goru, što je prvi takav potez nakon 17 godina.

Geopolitička potreba i zastarjela metodologija

Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine vratila je proširenje u središte evropske politike, pretvarajući ga u prvorazredno geopolitičko i sigurnosno pitanje.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da nema prečica i da je proces i dalje strogo zasnovan na zaslugama i reformama.

S obzirom na to da EU i dalje koristi metodologiju razvijenu prije četiri decenije, rasprava se fokusira na model "faznog" ili postepenog pristupanja.

Nedavni prijedlog njemačkog kancelara Friedricha Merza predviđa oblik "pridruženog članstva" za Ukrajinu, dok bi zemlje zapadnog Balkana i Moldavija dobile privilegovan pristup jedinstvenom tržištu i status posmatrača u tijelima EU kako bi se ubrzao njihov put.

Ograničavanje prava veta više nije tabu tema

Najosjetljivije pitanje budućeg proširenja jeste koliko će moći nove članice imati u donošenju odluka koje zahtijevaju jednoglasnost. Ideja o privremenom ograničavanju prava veta za nove članice nakon pristupanja više nije potpuni tabu u Briselu.

Cilj ovog modela, prema analitičarima, nije stvaranje "članstva drugog reda", već uvjeravanje skeptičnih država da proširenje neće paralizovati institucije EU.

Zanimljivo je da je nekoliko zemalja zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Srbiju, već signalizovalo otvorenost prema ovoj ideji ako bi ona ubrzala njihov ulazak u Uniju.

Crna Gora kao testni slučaj za budućnost

Za razliku od ostalih, Crna Gora ne želi odlaganja niti prelazne aranžmane, te analitičari smatraju da će ona biti posljednja zemlja koja će ući u EU po trenutnim pravilima.

Ipak, njen pristupni ugovor, koji je trenutno u fazi izrade, vjerovatno će poslužiti kao poligon za testiranje novih mehanizama nadzora i zaštitnih mjera u oblastima vladavine prava.

Taj dokument bi, prema ocjenama stručnjaka, mogao postati trajni model za sva buduća proširenja Evropske unije, prenosi DW.