U dvije sedmice u BiH ugašeno čak 65 firmi: "Došao sam na posao, rekli su da ne radimo više"

Gašenje dvije velike fabrike u samo nekoliko mjeseci morala bi biti jasna poruka političkim akterima u Bosni i Hercegovini, da, umjesto trenutne retorike, usklade svoje aktivnosti za podršku ekonomiji u zemlji, ističe za RSE direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a, Saša Aćić.

Hamed, koji živi u Srebrenici, na istoku Bosne i Hercegovine neugodno je bio iznenađen kada mu je prije nekoliko dana na poslu rečeno da ponovo mora na biro rada.

Razlog je zatvaranje fabrike za preradu krompira Green Group Bosnia u tom gradiću, u kojoj je bio zaposlen.

"Došao sam na posao i javljeno mi je da ostajemo na poslu još taj dan i da ne radimo više. Ostali su još neki radnici da rade još dva mjeseca kao čuvari. Vidjeću šta ću. Nemam drugog izbora dok ne nađem drugi posao", ispričao je Hamed Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Osim njega, otkaze je dobila većina od 85 radnika zaposlenih u fabrici. Među njima je Adi, koji takođe živi u Srebrenici. Za RSE ističe da je zabrinut za sudbinu porodica onih koji su dobili otkaze.

"Nije dobro ovo što se desilo sa našom fabrikom, svi smo ostali bez posla. Svi smo porodični maltene i šta sad? Nije to 80 ljudi nego je to dvjesta i nešto članova porodica i kud, šta, kako?", pita Adi.

ZAŠTO JE INVESTITOR STOPIRAO PROIZVODNJU U SREBRENICI?

U upravi Green Group Bosnia ističu da se radi o privremenom zatvaranju fabrike.

Nada Pavlović, menadžerica prodaje u fabrici, za RSE navodi da je investitor donio takvu odluku 21. januara, zbog naglog skoka cijena sirovina.

"Cijene sirovina otišle su gore i do dva do tri puta su skuplje. Investitor je i pored toga nastavio da ulaže, tako da smo uvozeći taj krompir iz Njemačke povećali sve naše troškove, a i svi drugi troškovi potrebni za proizvodnju su poskupili", ističe Pavlović.

Dodaje da je pomoć tražena i od nadležnih institucija kako bi se smanjili troškovi koji bi omogućili nastavak proizvodnje, u koju je do sada, kaže Pavlović, jedino ulagao investitor.

"Obraćali smo se, u prvom redu, ministarstvima nadležnim za odobrenje kvota, kako bi nam dali odobrenje kako bismo uvozili krompir po nekim smanjenim cijenama. To bi nama omogućilo dalju operaciju. Međutim, mi smo do sada tri puta bili odbijeni za te kvote, tako da su svi troškovi i dalje bili visoki za nas", navela je Pavlović.

Problem je, navodi ona, u tome što se za preradu koristi industrijska sorta krompira fontana koja se ne proizvodi u BiH.

Fabrika je uložila i u samostalnu proizvodnju, ali su klimatske nepogode uticale na propast uzgoja, te se pored toga morao plaćati i uvoz skupog krompira iz Njemačke.

Od 2020. godine fabrika u Srebrenici u vlasništvu je Green group Turkey, koja je oživjela tu fabriku, nakon što je propala prethodna investicija u čipsaru iz Azerbejdžana.

Fabrika je radila u dvije smjene i proizvodila 30 tona pomfrita dnevno.

UGAŠENA FABRIKA ČIPSA KOD LAKTAŠA

Samo mjesec dana ranije, zatvorena je i fabrika čipsa Marbo u vlasništvu kompanije PepsiCo u Laktašima, pored Banja Luke, a 124 radnika su dobili otpremnine. Proizvodnja je preseljena u susjednu Srbiju.

Iz uprave PepsiCo nisu odgovorili na upit RSE o razlozima zatvaranja fabrike.

Ranije je rečeno kako se radi o novoj poslovnoj strategiji, te da će ugašena fabrika postati centralni distributivni centar za cijelo tržište Bosne i Hercegovine.

U Službenom glasniku Republike Srpske (RS), jednog od dva entiteta u BiH, objavljeno je i da je 16. decembra entitetska Vlada dala saglasnost i na sporazuman prekid koncesije za korištenje zemljišta.

Vlasnici fabrike Marbo vratili su RS-u 537 hektara zemljišta u Opštini Gradiška, na zapadu BiH, na kojem se trebala proizvoditi sirovina za fabriku.

POZIV LIDERIMA NA SMIRIVANJE TENZIJA

Gašenje dvije velike fabrike u samo nekoliko mjeseci morala bi biti jasna poruka političkim akterima u Bosni i Hercegovini, da, umjesto trenutne retorike, usklade svoje aktivnosti za podršku ekonomiji u zemlji, ističe za RSE direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a, Saša Aćić.

"Ovakav vid političke kulture, retorike i svega onoga što karakteriše naš politički ambijent je apsolutno nepovoljan. On uslovljava i boravak kako stranog, tako i domaćeg kapitala u Bosni i Hercegovini. Tako da, ukoliko bude radikalizacije, nastavka ovakvih političkih odnosa, možemo očekivati da bi značajan broj privrednika koji djeluju u BiH počeo razmišljati da napusti ovaj prostor", kaže Aćić.

Aćić podsjeća i da su poslodavci iz RS-a, te poslodavci iz drugog entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), uputili zajednički apel političkim predstavnicima da preduzmu konkretne korake u pravcu stabilizacije političke situacije.

"Značajan broj izvozno orijentisanih kompanija susreće se sa problemom potpunog otkazivanja postojećih ili nemogućnosti dobijanja novih narudžbi, a kao razlog strani partneri navode političku nestabilnost u Bosni i Hercegovini", stoji u zajedničkom pismu poslodavaca dva entiteta od 21. januara.

Poslodavci ističu da traže neometano funkcioniranje institucija izvršne i zakonodavne vlasti, kako bi se omogućilo donošenja odluka i zakona neophodnih za jačanje stabilnosti i poboljšanje poslovnog ambijenta.

Saša Aćić kaže, da za razliku od političkih aktera, poslovne zajednice RS-a i FBiH imaju dobru saradnju.

"Imamo kontinuiranu saradnju i komunikaciju sa kolegama iz FBiH. Naš apel ide u pravcu da se stabilizuju političke prilike u BiH i da se omogući da kapital normalno funkcioniše", poručuje Aćić.

Uvidom u sudske registre u BiH, u prve dvije sedmice ove godine propalo je 65 firmi u oba entiteta.

Više od 10.000 računa privrednika je blokirano tokom 2021. godine, prema podacima Centralne banke BiH od 4. januara.

Tokom prošle godine je blokirano gotovo tri puta više nego 2020. godine.

"To, da tako kažem, ‘zveckanje oružjem’, prijetnjama i tako dalje, govoreći o nekoj disoluciji i tako dalje, sigurno dovodi do toga da određeni investitori razmišljaju da stave na standby odluku tome da im BiH bude neka šansa za pokretanje biznisa ovdje, za prebacivanje dijela proizvodnih kapaciteta u BiH, dok se ne vidi u kom pravcu stvari idu", kaže za RSE predsjednik Privredne komore Federacije BiH, Mirsad Jašarspahić.

“Da bi neko donio odluku da uopšte krene u takvu investiciju, da svoje buduće poslovanje u narednim decenijama smjesti na određeni prostor, taj prostor mora biti stabilan i ne smije biti nikakvih tenzija”, dodaje Jašarspahić.

STRAH OD POLITIČKE SITUACIJE U BIH

Ekonomski analitičari ističu da poslovna zajednica sa zebnjom posmatra politička dešavanja u posljednjih godinu dana u Bosni i Hercegovini.

Blokade državnih institucija predstavnika iz RS-a traju od jula 2021. godine, nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene zakona kojim se kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

U međuvremenu je i u RS-u pokrenut neustavan proces prenosa nadležnosti sa države na entitet, među kojima je i nadležnost nad prikupljanjem indirektnih poreza.

Sjedinjene Američke Države su početkom januara Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i lideru Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) uvele sankcije zbog korupcije i antiustavnog djelovanja u BiH.

Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista SWOT Republika Srpska, smatra da već samo uvođenje sankcija narušava imidž privrede.

"Ono što ostaje da se nadamo da neka od zemalja ili međunarodnih institucija, ukoliko budu uvodile sankcije, neće uvoditi sankcije protiv institucija Bosne i Hercegovine, entiteta i privredi, već će njima biti obuhvaćen što manji broj subjekata", kaže Grabovac za RSE.

Dodaje da se ne može reći da je Bosna i Hercegovina imala neki duži period političke stabilnosti od završetka rata 1995. godine.

Takva situacija je, kaže Grabovac, uticala i na veoma nizak direktnih stranih investicija.

Prema podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja za period januar-septembar 2021. godine iznose 1.049.000.000 maraka (nešto više od 500 miliona eura), što predstavlja povećanje od 65 odsto u odnosu na isti period 2020. godine.

Priliv direktnih stranih investicija u 2020. iznosio je 678,2 miliona maraka (339 miliona eura).

Godinu radnije, 2019. godine, u BiH je zabilježeno 699 miliona maraka (350 miliona eura) stranih investicija, podaci su Centralne banke Bosne i Hercegovine.

U Izvještaju Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BiH za prvih šest mjeseci 2021. godine, ističe se da su direktne strane investicije najviše registrovane u finansijskim uslužnim djelatnostima, trgovini na malo, te proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda.