Prilike zelene tranzicije u BiH: Sektor u kojem će se sve više pojavljivati privatni investitori

Veliki energetski izazovi i oporezivanje proizvodnje CO2, tranzicija sa linearne na cirkularnu ekonomiju, neiskorištenost otpada sa energetskom vrijednošću, te problem prometnih standarda na unutarnjem tržištu pitanja su sa kojima će se Bosna i Hercegovina intenzivno suočavati u narednom periodu. Također, u trenutnim turbulentnim, globalnim okolnostima posljedice na tržište energenata su već vidljive i štetne zbog čega ova tema još više dobija na značaju.

O svemu tome će se danas govoriti na koferenciji "Zelena tranzicija privrede Bosne i Hercegovine – izazovi i očekivanja", koja se u organizaciji Vanjskotrgovinske komore održava u Sarajevu.

Mirza Kušljugić, predsjednik Upravnog odbora u Centru za održivu energetsku tranziciju - RESET kazao da je da BiH ima dosta potencijala i uglavnom privatnih investitora koji mogu puno uraditi na razvoju vjetro o solarnih elektrana, bez obzira na sve administrativne prepreke. 

"Potencijal postoji i oni to razvijaju mnogo intenzivnije nego što je bilo prije nekoliko godina. Upravo zbog toga neophodno je pojednostaviti procedure i red bi bio da država primijeni ono što je sugerisano putem pojedinih međunarodnih projekata. Dakle, mora se raditi na infrastrukturi tranzicije i neće tranziciju iznijeti samo elektroprivrede, nego će to biti sektor u kojem će se pojavljivati privatni investitori. Hajmo učiniti sve to budu bosanskohercegovački, a ne strani investitori", poručio je Kušljugić.

Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH kazao je da se komora već duže vrijeme aktivirala po pitanju cirkularne i zelene ekonomije, prateći svjetske i evropske standarde.

"Direktive EU koje nam nalažu prelazak na određene zelene energije, zaključno sa planovima 2030/2050, prisiljavaju nas da pratimo te tokove. Pojednostavljeno, ukoliko u dogledno vrijeme ne budemo proizvodili određene robe u BiH, posebno čelik, aluminijum, đubrivo iz obnovljivih izvora energije, plaćat ćemo velike poreze prilikom izvoza. S druge strane, uvoznici će plaćati na tu robu jako visoku taksu koja služi za dekarbonizaciju", istakao je Vuković.

U tom kontekstu, napominje, BiH ispada iz igre konkurentnosti, zbog čega je još važnije da se ova priča prenese u BiH kako bi domaći proizvođači najvećih korporacija koje ostvaruju milijarde prilikom izvoza, bili spremni na vrijeme. 

"Danas ćemo govoriti ne samo o dekarbonizaciji, već i o biomasi. Imamo milijardu kilograma neiskorištenog otpada za proizvodnju biomase i bilo kojeg drugog energenta. Također, vidjet ćemo primjere kako dekarbonizirati motorna vozila što je veoma aktuelno, jer dekarbonizacija motora dovodi do smanjenja štetnih plinova i potrošnje goriva za 10 posto", poručuje predsjednik VTK BiH.

Dodaje da legislativa mora pratiti sve te trendove. Prema njegovim riječima, bh. privrednici su deset kopalja ispred države i to je ono u čemu VTK BiH vidi svoju ulogu. 

"Zakonodavac što prije mora shvatiti u koji vlak moramo skočiti i što prije uvoditi nove tehnologije. Primjerice, ukoliko proizvodite čelik na bazi tekućeg vodika i vodne energije, on će imati sve potrebne certifikate i poboljšati kvote izvoza na tržište Evropske unije. Danas, u uslovima prljave energije, to će biti jako teško i poskupit će naše robe u izvozu", zaključio je Vuković.

Saudin Parić, potpredsjednik Odbora Udruženja međunarodnih i međuentitetskih drumskih prijevoznika putnika VTKBiH  podsjetio je da je povećana cijena goriva enorman udar na prijevoznička preduzeća u našoj državi i okruženju.

"Ono što možemo uraditi je prebacivanje na alternativna goriva u gradskom i prigradskom saobraćaju", kazao je on, dodajući da kompanije to mogu podnijeti u smislu nabavke i održavanja vozila, dok se za prelazak na električna vozila ipak mora uključiti država.

Učesnici konferencije su predstavnici relevantnih institucija svih nivoa vlasti, industrije direktno pogođene uvođenjem CBAM: cementare, koksara, elektroprivrede, željezara, zatim kompanija iz sektora transporta i logistike, javnih komunalnih preduzeća, stanica za tehnički pregled vozila, te predstavnici međunarodnih organizacija.

Cilj konferencije je podizanje svijesti o trendovima i izazovi sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava i da se kroz diskusiju učesnika donesu zaključci koji će biti temelj za djelovanje svih nivoa vlasti, te upoznavati predstavnike institucija o izazovima sa kojima se privreda suočava.

S.B.