Bh. kompanija QSS do 2025. postaje CO2 neutralna
Kompanija QSS ima plan i cilj da do 2025. godine postane karbonsko neutralna kompanija.
Bosanskohercegovačka kompanija QSS planira da do 2025. godine postane CO2 neutralna. Trenutno ne mogu precizirati visinu ulaganja u ekološki neutralne obnovljive izvore energije, ali sigurno je da će uložiti stotine hiljada srednjoročno i milionske iznose dugoročno u razvoj vrhunskih rješenja za upravljanje energijom, kao i operativnih rješenja za projekte koji proizvode ili koriste čistu energiju.
Predano rade u smanjenju utjecaja na okoliš, a s vremenom će nastojati poboljšati ekološku učinkovitost te pokrenuti nove projekte i aktivnosti koje će dodatno smanjiti utjecaj na okoliš.
"Misija i vizija naše kompanije su uvijek oslikavale želju da dugoročno poboljšamo ne samo poslovanje naših klijenata i QSS-a, nego da svojim poslovanjem doprinesemo prosperitetu cjelokupne zajednice. Kao jedan od vodećih Cloud providera u našoj zemlji redovno istražujemo o štetnim utjecajima koje data centri imaju na okoliš i upravo zbog toga smatramo da u ovoj oblasti dugoročno trebamo kreirati strategiju cirkularnosti, kako za same data centre, tako i za naše Cloud usluge. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, data centri troše oko 200 teravat-sati (TWh) električne energije, ili skoro 1% globalne potražnje za električnom energijom, što doprinosi 0,3% svih globalnih emisija CO2. Kako veliki podaci rastu, rastu i potrebe za data centrima, očekuje se da će ove brojke i dalje rasti bez proaktivnih koraka za smanjenje potrošnje energije u podatkovnim centrima", govori za Akta.ba direktor Isan Selimović.
Upravo zbog toga je jedan od njihovih glavnih ciljeva u 2022. godini je kreiranje "Green Agende QSS-a 2025" u kojoj će biti detaljno predstavljen njihov plan i cilj da postanu ugljično neutralna (Carbon Neutral) kompanija do 2025. godine.
Njihova predanost okolišu proteže se na klijente, uposlenike i zajednicu u kojoj djeluju.
"Kratkoročno ćemo značajno ulagati i u razvoj vrhunskih rješenja za upravljanje energijom kao i operativnih rješenja za projekte koji proizvode ili koriste čistu energiju kako bismo značajno smanjili upotrebu ugljika naših kupaca kroz dekarbonizaciju data centara. Cloud platformu za operacije i upravljanje distribuiranim energetskim resursima kao i kroz Cloud platformu za rad i upravljanje elektroenergetskim objektima. Pored toga aktivno ćemo realizirati akcije pošumljavanja koje pomažu u skladištenju ugljika te spriječiti onečišćenje kad god je to moguće. Također ćemo raditi na usvajanju programa nabavke koji uzima u obzir utjecaj proizvoda i usluga na životnu sredinu te podržavati kupovine održivih proizvoda", kaže nam on.
Naglašava da se prelazak na 100% obnovljive izvore energije već događa, te da je korporativni svijet taj koji prednjači u tom procesu.
"Vidljivo je da postoje veliki ekonomski i društveni koncepti rješavanja klimatskih promjena pa sve veći broj kompanija odustaje od rizika u svom poslovanju kroz udaljavanje od sve nestabilnijih fosilnih goriva. To signalizira izvanredan preokret od ranih dana industrije, kada solarna energija nije dolazila u obzir za većinu kompanija. Ali ako gledamo danas, postoji veliki broj kompanija koje su se obavezale na prelazak na 100% obnovljivu energiju i većina ih je danas na čak 95% postizanja tog cilja. Te kompanije, naravno, i dalje ostaju posvećene cilju i budućnosti bez emisija ugljika. Kao tehnološka kompanija ne bismo išli u odabranom pravcu bez da nismo sigurni da su sve ključne tehnologije i elementi rješenja za dostizanje postavljenih ciljeva dostupni već danas", naglašava direktor QSS-a.
Govoreći o propisima evropskim propisima kojima se Evropa obavezala da do 2050. postane ugljično neutralna, Selimović kaže da će Evropa time popstati biti prvi klimatski neutralan kontinent. Klimatska neutralnost znači ispuštanje toliko malo stakleničkih plinova da se atmosfera ne opterećuje.
"Zakon o klimi EU postavlja dugoročnu mapu puta za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine u svim oblastima politike na način koji je društveno pravičan i isplativ. Sastoji se od smanjenja emisija, ulaganja u klimatski prihvatljive tehnologije i zaštite životne sredine. To će funkcionisati samo ako sve oblasti politike EU pomognu u postizanju cilja i ako sve grane industrije i dijelovi društva učine svoj dio. Na ovaj način, Evropa djeluje kao pionir na polju klimatskih akcija", ističe.
Napominje da EU upravlja sistemom podjele tereta, obvezujući države članice da smanje emisije stakleničkih plinova u prometnom, građevinskom i poljoprivrednom sektoru, kako bi se postigao zajednički cilj smanjenja utvrđen u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama.
Drugi instrumenti EU za ublažavanje klimatskih promjena uključuju, na primjer, smjernice o ograničenjima CO2 za vozila, energetskoj učinkovitosti u zgradama i Direktivi o ekološkom dizajnu s energetskim standardima i obveznim označavanjem proizvoda kao što su kućanski aparati.
U području zaštite okoliša, EU radi na tome da buduća potrošnja bude ekološki prihvatljivija, na primjer zabranom plastike za jednokratnu upotrebu. Također ima smjernice za kvalitetu vode, gospodarenje čvrstim otpadom, očuvanje prirode i kvalitetu zraka.
S druge strane, Bosna i Hercegovina planira uspostaviti sistem određivanja cijena i trgovanja sa CO2 do januara 2026. kako bi izbjegla plaćanje graničnog poreza na ugljik u Europskoj uniji. Mnogi stručnjaci da državi ne prati privredu koja će biti nosilac procesa dekarbonizacije u BiH, a sličnog mišljenja je i naš sagovornik.
"Po našim shvatanjima dinamika donošenja legaslative koja definira proces i tempo dekarbonizacije privrede i društva nije dovoljno visoka i stoga mislimo da je privatna inicijativa poželjna i potrebna kako bismo uskladili potrebe i interese svih zainteresiranih strana", zaključuje Selimović.
S.B.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.