Poslodavci u KS traže hitnu obustavu odluke o komunalnim taksama

Poslodavci Kantona Sarajevo zatražili su hitno stavljanje van snage i obustavu primjene odluke općinskih vijeća o komunalnim taksama u KS, rečeno je na današnjoj press konferenciji Udruženja poslodavaca KS na kojoj su govorili o enormnom rastu cijene parafiskalnog nameta komunalne takse na području Kantona Sarajevo. 

Zbog povećanih komunalnih taksi koje su u prosjeku veće za 500 do 2000 posto, poslodavci imaju tri zahtjeva.

"Prvi je stavljanje van snage odluke o komunalnim taksama, zatim sačinjavanje cjelovite analize koje će uraditi predstavnici općina, kantona i poslovne zajednice u odnosu na dosadašnju odluku i tražimo od kantonalne Vlade KS da preispita odluku jer ista nije u skladu sa odlukom Ustavnog suda koji je oborio prethodni zakon, kazao je Safudin Čengić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.

Navodi da su kao poslodavci pokušavali dokazati na enorman rast naknade za komunalne takse i prilikom donošenja Zakona o komunalnim taksama u Kantonu Sarajevo. Tražili su da se jasno definišu maksimalni iznosi koji mogu biti naplaćeni od poslodavca za istaknutu firmu. 

"Nažalost, to nije prihvaćeno i svi su isticali da će općinska vijeća imati u obzir činjenicu na poslovanje privrednih subjekata u periodu poslije pandemije i rasta energenata i repromaterijala, te životnih namirnica", poručio je Čengić.

Naglašava da povećanje naknada i nova opterećanja dolaze i pored toga što svi nivoi vlasti godinama govore da će rasteretiti privredu i da će sve učitiniti kako bi bi bili konkurentni na tržištu, kako u BiH i regionu, tako i u Evropi.

"Svjedoci smo i da se stalno govori o smanjenju opterećenja rada, a s druge strane Federacija BiH je najopterećenija jer se na svakih 100 KM isplaćenih radniku, 72 KM smo dužni isplatiti po osnovu poreza i doprinosa. Takvo opterećenje ne postoji niti u jednoj državi. Federalna vlast već četiri godine govor da priprema dokument kojim će rasteretiti privredu i smanjiti opterećenje rada, ali do danas nema nikakvih efekata", naglasio je Čengić.

Podsjetio je da je još 2019. godine Udruženje poslodavaca KS pokrenulo inicijativu da se napravi analiza svih parafiskalnih nameta, i da Ministarstvo privrede zajedno sa općinama pronađe mogućnost da se parafiskalni nameti, koji nemaju nikakvih osnova, stave van snage, a da oni koji su vezan iza rad privrednih subjekata i stanovništvo ostanu kao opterećenje. 

PARAFISKALNA GRABEŽLJIVOST

Nijaz Skenderagić, predsjednik Skupštine Udruženja poslodavaca KS, poručio je da je parafiskalna grabežljivost u BiH prisutna na svim nivoima vlasti. 

"Parafiskalni nameti iznose više od šest posto ukupnog BPD-ja, odnosno 2 milijarde KM na godišnjem nivou koje su otišle na razne potvrde, dozvole, uvjerenja, na isticanje firme, zaštitu dobara itd. Upravo zbog toga, mislimo da samo sposobni menažeri i poslodavci mogu ovu državu izvesti na zelenu granu", poručio je Skenderagić.

Podsjetio je da su prije nekoliko sa USAID-om utvrdili da je u Bosni i Hercegovini evidentirano 3.500 raznih parafiskalnih nameta.

"Ono što nas kao poslovnu zajednicu posebno boli je što mnogi od njih idu tamo gdje ne bi trebali – u džepove pojedinaca i pojedinih neformalnih udruženja", istakao je on, dodajući da njihovi zahtjevi nisu bez osnova. 

Bosna i Hercegovina ima tri puta veće parafiskalne namete nego Srbija i dva puta veće nego Hrvatska. U odnosu na zemlje Evropske unije, ta je razlika neuporediva.

"Pored svih nedaća i prepreka koje nailazimo na tržištu, sasvim je jasno kako se i na koji način stimuliše razvoj privrede i dolazak stranih investitora", zaključio je Skenderagić.

USPOREDBA TAKSI 

Avdaković Haris, član Udruženja poslodavaca KS predstavio je analizu u kojoj je uporedio komunalne takse u prošloj i ovoj godini. 

"U prošloj godini razvrstavanje je bilo po djelatnostima i zonama pa je tako u Općini Centar taksa iznosila od 270 do 300 KM, u Općini Hadžići od 260 do 300 KM, Općini Ilidža do 200 do 300, dakle u prosjeku od 270 do 300 KM. Ove godine imamo novi kriterij - veličina poslovnog subjekta i promet koji on ostvaruje, zbog čega će sada u Općini Centar taksa iznositi od 13.500 do 15.000 KM", kazao je on.

U procentima u Općini Centar došlo je do povećanja za 2.639 posto, Općini Hadžići, 2.350 posto, Općini Ilidža 1.434 posto, Ilijaš 2.566 posto, Vogošća 2.562 posto, Stari Grad 1.518 posto i Novo Sarajevo 665 posto. 

Uspoređujući ove iznose sa iznosima taksi u drugim bh. gradovima, Avdaković je napomenuo da ona u Mostaru iznosi 480 KM, Tuzli 200 KM, Banjoj Luci 250 KM, Travniku 200 KM, Neumu 300 KM i Bihaću 265.

Ukupno, u prosjeku došlo je do povećanja takse na istaknutu firmu za 1264 posto.

Prema novim odlukama u Kantonu Sarajevo taksa će u prosjeku iznositi 2940 KM za jedno veliko preduzeće.

"Brojke govore same za sebe, samo se za donosio odluka postavlja pitanje na osnovu kojih kriterija su odredili iznose", poručio je on, dodajući da će ova odluka imati velike implikacije na radna mjesta. 

MERKATOR NAJAVLJUJE ZATVARANJE OBJEKATA

Nihad Imširović, predsjednik Uprave Mercatora i Konzuma kazao je da će konkretno za ove dvije kompanije taksa biti povećana za 938 posto, odnosno sa iznosa sa 19.792 na 185.700.

Upozorio je na pogubnost ovakvih odluka koje će natjerati kompanije, poput njegove, da zatvaraju prodajna mjesta i otpuštaju radnike. 

"Poseban problem predstavlja činjenica da je kao kriterij za određivanje visine taksi korištena veličina firme. To što je neka firma velika ne znači da je profitabilnija od neke manje", kazao je Imširović.

Naglasio je da je sasvim sigurno da će u pojedinim objektima, koji su na granici rentabilnosti, ići će na smanjenje zaposlenosti i zatvaranje.

"Mercator ima 3.300 uposlenika i, nažalost, morat ćemo neke objekte zatvoriti", kazao je on. 

GODINE OPSTANKA

Predsjednik upravnog odbora Udruženja poslodavaca KS govorio je sa kojim su se sve preprekama poslodavci suočili od početka ove godine.

Osvrnuo se i na prethodne dvije, kako su ih nazvali, godine opstanka.

"Preživjeli smo 2020. godinu i obustavu svih poslovnih aktivnosti. Barijere koje su uvedene su znatno uticale na rad privrednih subjekata i u njoj smo se samo borili i brinuli za zdravlje i živote naših zaposlenih i građana i najmanje smo brinuli da li će biti poslovnih aktivnosti. 2021. godine smo dočekali da imamo povećane aktivnosti za rast privrede i krajem godine su sve analize govorile da bismo se 2022. godine mogli polako približivati onome što smo ostvarivali 2019. godine", kazao je on. 

Umjesto toga, poslovnu zajednicu dočekali su novi udari. Pokušaj da se cijena struje poveća za oko 500 posto nije uspio, i rast je ograničen na 20 posto. Atak na Ukrajinu i početak 2022. godine donio je rast cijena gasa više od 80 posto, uz neprekidan rast osnovnih životnih namirnica.

Na kraju, usvajanje Zakona o komunalnim taksama, i povećanje istih od 500 do 2000 posto. 

"To su enormna povećanja i to niko od poslodavaca nije spreman prihvatiti kao realnost. Sve nas to zabrinjava jer se poslovna zajednica ne tretira kao generator zapošljavanja, stvaranja novih vrijednosti i punjenja budžeta, već se stvara dojam da smo obavezni samo izmirivati nove obaveze. Vlastima nije bitno hoćemo li zatvarati pogone i otpuštati radnike, već da punimo određene budžete", zaključio je Čengić.

S.B.