Na tematskoj sjednici odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, koja se održava danas u Sarajevu, posvećenoj efektima minimalne plate i fiskalnim reformama u Federacije rečeno je kako je nakon odluke o minimalnoj plati od 1.000 KM u Kantonu Sarajevo otpušteno blizu 4.000 radnika.
"Nalazimo se u situaciji koja nije prihvatljiva, da povećamo minimalnu plaću, a ne smanjimo doprinose. U Kantonu Sarajevo blizu 4.000 radnika ostalo je bez posla, dobili su otkaz iz radnog odnosa. Stopa doprinosa je najveća u Federaciji i iznosi 41,5 posto dok je u manjem bh. entitetu 31 posto. Sa postojećom stopom doprinosa niko ne razmišlja o novim investicijama", kazao je Suad Ećo iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Predstavnik Udruženja poslodavaca FBiH, Suad Ećo, istakao je da poslodavci podržavaju povećanje minimalne plate, ali uz smanjenje doprinosa, što trenutno nije slučaj.
"Mi smo na ovo ukazivali kada smo dobili informaciju o minimalnoj plati. Problem je što nemamo smanjenu stopu doprinosa", istakao je Suad Ećo.
Prema njegovim riječima, trenutna stopa doprinosa u FBiH iznosi čak 41,5 posto, dok je u drugim zemljama regiona znatno niža – u S. Makedoniji 28 posto, Albaniji 27 posto, a na Kosovu samo 10 posto, dok u Republici Srpskoj 31 posto.
Kao primjer navodi metalni sektor. Kompanije u Federaciji BiH i Hrvatskoj koje imaju iste proizvodne pogone i isti obim proizvodnje isplaćuju bruto platu od 1.000 eura. Međutim, zbog visokih doprinosa u FBiH, radnik u BiH na kraju dobije čak 250 eura manje u neto iznosu u poređenu s radnikom u Hrvatskoj.
To znači da, iako poslodavac u obje zemlje izdvaja isti iznos za platu, radnik u FBiH prima značajno manji dio zbog većih obaveza prema državi
Upozorio je da visoki doprinosi direktno utiču na investicije i otvaranje novih radnih mjesta. "Trenutna stopa doprinosa dovela je do toga da niko ne razmišlja o novim investicijama niti o zapošljavanju. Nas interesuje šta će nam se desiti 1. jula i šta nas čeka naredne godine", naglasio je Ećo, dodajući da se poslovna zajednica nalazi u neizvjesnosti jer ne zna po kojoj osnovi da utvrđuje cijene proizvoda.
Poslodavci traže jasnu definiciju budućih fiskalnih reformi i sistemska rješenja, umjesto privremenih odluka koje nemaju dovoljno argumenata.
"Mi nismo za uredbe, već za dugoročna i stabilna rješenja koja će osigurati konkurentnost i ekonomski rast", zaključio je Ećo, pozivajući Vladu FBiH da postavi jasne ciljeve fiskalne reforme kako bi poslovna zajednica mogla planirati svoje aktivnosti.
