Digitalna transformacija i njen uticaj na razvoj nacionalne ekonomije je prilika za male firme

Danas je postalo nezamislivo da nema mreža, interneta, digitalizacije…Budućnost je već počela, ne možemo se nigdje sakriti, niti pobjeći. S njom se moramo suočiti i što bolje iskoristiti ogroman potencijal digitalizacije, poručio je Milenko Krajišnik, dekan Ekonomskog fakulteta Banja Luka na panelu "Digitalna transformacija u funkciji razvoja nacionalnih ekonomija".

Digitalna transformacija društva u fokusu je ovogodišnjeg Jahorina ekonomskog foruma koji se održava u hotelu “Termag”. 

Na petom izdanju ove poslovne konferencije, uz globalne ekonomske izazove, posebna pažnja je posvećena nastavku infrastrukturnog razvoja informacionog društva. 

Upravo tom tematikom pozabavili su se učesnici posebnog panela koji je okupio stručnjake iz Vlade Republike Srpske, ali i akademsku zajednicu i poslovne ljude iz IT sektora.

Kako je istaknuto, digitalna transformacija i njen uticaj na razvoj nacionalne ekonomije je prilika za male firme, projekte i zemlje, jer su mogućnosti u digitalizaciji neograničene.

Denis Turkanović, pomoćnik ministra za informaciono društvo iz Ministarstva za naučno tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo rekao da u sistemu javne uprave u RS postoje 174 projekta namijenjena digitalizaciji poslovanja organa ili digitalizaciji usluga.

Kao najznačajnije je naveo projekte e-beba, koji je koštao 600.000 KM, a na osnovu kojeg građani sada štede 2 milliona KM godišnje. Tu je I registracija poslovnih subjekata, e-građevinska dozvola i mnoge druge.

"Strateško opredjeljenje Vlade je da u razvoj elektronske uprave uspostavi jedinstven, cjelovit, objedinjen sistem. Ne pravimo razliku između jedinica lokalne samouprave, republičkog nivoa i drugih organa. Sistem elektronske uprave čine svi oni organi, pa i privatna preduzeća, koji čine javna ovlaštenja”, kazao je Turkanović.

Poručio je da bi jedna nacionalna ekonomija mogla da iznjedri nešto inovativno, neophodno je da se zaokruži jedan lanac, odnosno da kompletna IKT industrija djeluje kao jedna.

"U trenutku kada do toga dođe, RS će moći snažnije iskoračiti na međunarodno tržište", poručio je on. 

Cilj je stvoriti okruženje koje će takve usluge ohrabrivati jer, najlakše je napraviti – treba ih zadržati.

"Kada mi riješimo ove infrastrukturne zahtjeve onda možemo govoriti o digitalnoj usluzi građanima i privrednim subjektima", zaključio je.

AKTIVNA 54 E-SERVISA 

Da se u javnosti razvila svijest o značaju digitalne uprave, potvrdio je Krsto Grujić, pomoćnik generalnog sekretara za IT Vlade RS, koji je uporedio razvoj u RS-u sa regijom.

"Ako gledamo regiju, mi smo bili stidljivi i nismo afirmisali vrijednosti koje smo postigli i sada možemo reći da se nalazimo u gornjem dijelu tabele. Imamo entizijazam, podršku i volju da ove servise razvijamo još brže nego što je to bilo posljednje četiri godine", kazao je on.

Naglasi je da se razvoj e-vlade traje punih 15 godina i podsjetio na prvu elektronsku sjednicu koja se održala 2007. godine, dok su samo sedmicu prije toga kolicima donosili materijale za sjednicu koji je težio kilogramima.

"Od tog prvog vladinog servisa rasli smo tokom godina, kupovinom informatičke opreme, malih servis sala koje su prerasle u data centre, da bi krajem 2018. imali 14 operativnih servisa . Od 2018. do 2022. desio se eksplozivan rast servisa Vlade RS i sa 18 servisa došli smo do 54 servisa koji su u potpunoj fuknciji i šest koji su u testnom razvoju", poručio je Krsto.

Zaključio je da je Vlada RS u velikoj mjeri ušla hrabro u digitalne procese, te da se sve manje mogu vidjeti službenici na šalteru koji traže određene papire.

Na panelu su učestvovali i Bojan Sadiković iz američkog tehnološkog giganta ORACLE i direktor kompanije “Prointer ITSS” Vladimir Perišić.

Sadiković smatra da digitalizacija nije više način rada, već način života.

ZAKONSKA FLEKSIBILNOST

"Telefoni su postali tačke dodira sa određenom informacijom, ali i oni će postati prošlost vrlo brzo zbog nedostatka hardvera. Dolazimo do pitanja gdje smo mi u tim trendovima", navodi on.

Upoređujući poslovanje kompanije u Teksasu i našoj zemlji, kazao je da ovdje imaju jako dobre projekte kojima se mogu pohvaliti, ako ne i bolje. 

"Jedan od takvih je trezorsko poslovanje na kojem se se sve dešava – od primanja plate, planiranja budžeta I trošenja sredstava", navodi Sadiković, dodajući da je naša zemlja nekad čak i ispred vremena.

"Nakon dvije decenije u ovoj oblasti s pravom mogu da kažem da BiH u nekim stvarima ide u korak s vremenom. Ono što nas pomalo koči su neki zakonski okviri, a trebalo bi nam i više fleksibilnosti u organizaciji svih struktura koja bi nam dale vjetar u leđa, da nemamo problem sa digitalnim potpisom i još nekim stvarima koje bi trebalo poboljšati".

Vladimir Perišić, generalni direktor Prointer ITSS doo, član Infinity International Group, Generalni direktor istakao je da digitalizaciju ne možemo posmatrati kao budućnosti, već kao realnu stvarnost.

"Digitalna transformacija nije upotreba interneta, već integrisani sistemi koji treba da donesu dobrobiti kako građanima, tako i poslovnoj zajednici", naglasio je Perišić.

Veoma bitnim smatra uvezati poslovnu, akademsku zajednicu i organe uprave, te da digitalna transformacija to mora da donese. 

"Školovanje inženjera je viši nivo znanja, analitike i stručnosti, ali postoji i jedan dio poslova za koji se stručnjaci mogu edukovati i kroz sprecijalizovane akademije i slično, i zato nam je potrebna sinergija svih segmenata društva. Aktuleni trendovi su nam pokazali da možemo i drugačije, da možemo koristiti mnogo alata, udaljene pristupe sistemima i imati stručnjake i inženjere koji mogu da rade iz bilo koje sredine, a da ne budu fizički prisutni. Sve su nam to smjernice za budućnost", istakao je Perišić. 

O tome kako Svjetska banka vidi digitalnu tranformaciju govorila je Zuhra Pašić Osmanović.

"Digitalizacija u širem smislu je u stvari proces kojim prilagođavate postojeće ili uvodite nove poslovne procese, da biste se prilagodili promjenama u okruženju", istakla je ona, dodajući da je kao takva veoma važna kako za javni, tako i za privatni sektor.

Osvrnula se na aspekte koristi digitalizacije za javnu upravu i iskustva banke u tom smislu, ističući da su oni višestruki.

"Digitalizacija doprinosi ostvarenju nekoliko ciljeva. Prvi je efikasnost, smanjuje se trošak i utrošeni resursi, drugi je povećanje efektivnosti usluga, zatim povećanje transparentnosti vlade ka korisnicima, a samim tim i povjerenja građana u vladu", kazala Pašić-Osmanović.

Kako ističe, konačni cilj poboljšanja digitalizacije u javnoj upravi trebao bi biti veći kvalitet javnih usluga, što doprinosi i poboljšanju investicione klime, poticanju investicija, ekonomskog rasta i otvaranju novih radnih mjesta.

S.B.