Edukacija malih i srednjih firmi je ključna za budućnost PVC i ALU industrije

"Potrebno je krenuti sa edukacijom malih i srednjih firmi, svejedno da li će to biti država, privredna komora ili neko udruženje, od nečeg se mora krenuti iz razloga jer upravo te firme čine dobar udio u proizvodnji PVC i ALU prozora, vrata i fasada", poručio je Nesib Muratović, zamjenik direktora kompanije Euro Roal na panel diskusiji na temu “Budućnost industrije ALU i PVC prozora, vrata i fasada u BiH i regiji SEE” (na nedavno održanoj PIT WinDoorCon 2022 konferenciji).

Almin Mehanović, direktor kompanije BoWido je rekao da smatra da će trend ove industrije nastaviti rasti u budućnosti, dodajući da će "toplotna izolacija" biti broj jedan u budućnosti.

"Svi proizvođači koji budu htjeli da igraju "ligu šampiona" morat će se opredijeliti za ono što konkretno žele, dakle bit će potrebno opredijeliti se za jednu industriju kako bi svako mogao svoj posao odraditi na što bolji i profesionalniji način i kako bi mogao opstati u ovoj "utakmici", rekao je Mehanović.

Dragan Škobalj, profesor na tehničkom fakultetu je kazao da u BiH i Srbiji u postoji dovoljno pametnih ljudi da se napravi jedan respektabilan pogon za izradu PVC profila, dodajući da bez velikih firmi i velikih kompanija nema života.

"Potrebno je da se uključi država i potrebno je tražiti druga tržišta osim Evropske unije. Postoji svijet i na istoku i u Iranu, Turskoj, Maleziji, Kini, a 75% resursa dolazi iz Azije", naglasio je on, dodajući da je važno da razvijamo pamet.

Panelisti su također istakli da su projektovanje, istraživanje, razvoj i marketing ključni za dalji napredak i budućnost ove industrije, napominjući važnost investicija, zajedničkog udruživanja i rada među kompanijama. 

Certifikacija sistema

Edin Hajrulahović, iz kompanije Sika BiH je naglasio važnost certifikacije za bolju i profesionalniju budućnost firmi zastupljenih u ovoj branši, kazavši da će uskoro firme u BiH moći same uraditi certifikate koji će vrijediti u Evropi.

"BATA je potpisala ugovor, koji se sada treba spustiti na Federalni i Republički nivo, a radi se o ugovoru koji će svima olakšati posao. Dakle, firma iz BiH će moći uraditi certifikaciju sistema i taj sistem će biti priznat u Evropi", pojasnio je Hajrulahović, dodajući da će se moći napraviti certifikacijska kuća u BiH koja će moći biti jedan od servisa.

Na panel diskusiji se između ostalog postavilo i pitanje "zadržavanja radne snage", a Hajrulahović je naglasio da smatra da je najednostavnije rješenje zadržavanja radnika plata i novac.

"Mislim da su pare prva od motivacijskih stvari jer mi svi radimo za pare, na kraju ocjena našeg rada su pare i bitno je ono što mi ponesemo kući", rekao je.

Nesib Muratović smatra da su razlozi za odlazak radnika različiti od ekonomskih, socijalnih do političkih razloga, ali da se oni kao kompanija trude da svojim radnicima osiguraju jedno zdravo okruženje, te da oni kao kompanija nemaju problema sa odlaskom i da su njihovi radnici zadovoljni i okruženjem ali i platom.

S druge strane, Mehanović iz kompanije BoWido je kazao da oni nemaju problema da pronađu broj radnika koji im je potreban, već da je njihov problem neiskustvo tih istih radnika i nedovoljna praksa.

"U zadnje dvije godine niko od radnika se nije javio sa iskustvom, tako da se ja više i ne nadam da ću pronaći radnika sa iskustvom", rekao je Mehanović, dodajući da se ova branša nema gdje izučavati, ne može se učiti u srednjoj školi ili na fakultetu i time je automatski osuđena na niskustvo.

Međutim, on smatra da je došlo vrijeme kada se treba cijeniti kvalitet radnika, ali i radnik kao čovjek.

"Ne može svako da radi svaki posao, svi smo mi različiti i svako je za nešto drugo nadaren i stručnjak. Dakle, potrebno je da radnika najprije procijenimo i da vidimo šta mu to ide najbolje, te da onda iz njega pokušamo izvući njegov maksimum", poručio je.

Zaključeno je da u BiH postoji perspektiva, da ima budućnosti za ovu branšu, ali da je potrebno mnogo pameti, inteligencije, edukacije, ali i većeg pritiska na državu kako bi podržali firme koje ovako razmišljaju i da ćemo tek tada moći ići na tržište, imati povećan obim proizvodnje, zapošljavanja i održiv ekonomski i socijalni razvoj. 

E.S.