BiH uvozi sve pa i inflaciju

Stopa inflacije u BiH na godišnjem nivou u aprilu ove godine iznosila je 13,2 posto i veća je od prosječne inflacije u zemljama evrozone, gdje je prošli mjesec iznosila 8,1 posto, a sudeći prema mišljenjima ekonomista ove godine ne možemo očekivati bolju situaciju, već upravo suprotno, očekuje se sve brži rast.

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena u aprilu 2022. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su zabilježile rast nivoa za 2,4 posto.

Prema podacima ove agencije, u izvještaju za mart 2022. godine cijene proizvoda i usluga u odnosu na februar iste godine u prosjeku su bile veće za 2,8 posto.

"Nivo cijena u martu 2022.godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 10,2 odsto", stoji u izvještaju Agencije.

Prema projekciji Centralne banke BiH (CBB BiH) očekivana inflacija mjerena potrošačkim cijenama u 2022. godini je 7,7 posto.

"U kontekstu naših ranijih brzih procjena inflacije za prvo polugodište očekujemo da će inflatorni pritisci blago slabiti u drugoj polovini godine, ali prvenstveno radi baznog efekta", navodi se u procjeni CBB.

Nadalje se navodi da višu očekivanu stopu inflacije u BiH treba promatrati i u kontekstu nižeg nivoa inflacije u BiH, u odnosu na EU, u prethodnim godinama.

"Zbog inflatornih pritisaka očekujemo značajno usporavanje rasta realne osobne potrošnje u 2022. godini, pa čak i blago smanjenje u 2023. i 2024. godini", stoji u projekciji Centralne banke. Kako je ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja kazao za ovoliku inflaciju najodgovornije su dvije ključne komponente.

"Prva je veliki porast cijena sve robe koju uvozimo. Mi smo uvozna, zavisna zemlja, koja jako malo proizvodi materijalnih dobara koje konzumiramo, a one koje proizvodimo dobrim dijelom smo oslonjeni na repromaterijale iz inostranstva", rekao je Ljuboja, dodajući da sve što nam se dešavalo od pandemije virusa korona, prekida lanaca snabdijevanja, do vještački izazvanog nedostatka energenata, vodi do toga da uvozimo inflaciju koja je po nekoliko puta veća od one u zemljama evrozone.

"Svjedoci smo da nas očekuje novo povećanje cijena energenata, povećanje cijena rada da bi se problemi u standardu građana koliko-toliko ublažili", kazao je Ljuboja, ističući da je sa druge strane interesantna psihološka komponenta inflacije, koja je do 30 posto ugrađena u inflaciju.

"Na rast inflacije utiču i sve geopolitičke i ekonomske zavrzlame koje su prouzrokovane s one strane Atlantika. Taj anglo-saksonski geopolitički blok profitira i pravi velike probleme ostatku svijeta", naveo je Ljuboja, dodajući da usljed svega toga dolazi i do nekontrolisanog trošenja dobara, čime se stvaraju vještačke nestašice, te otvara prostor za sve one koji su skloni manipulaciji. "Oni to koriste tako što dižu cijene i guraju inflaciju. Jako je teško predvidjeti bilo šta, možemo se samo nadati da će do kraja godine inflacija biti u ovim granicama kao do sada, biće jako izražena i praviće velike probleme", rekao je Ljuboja, naglašavajući da će dobit ovog bloka biti višestruka, bilo od prodaje sofisticiranog oružja, kamatnih stopa na kredite koji će da daju i manipulacije robom koju proizvode.

"Rast inflacije će biti sve brži, jer su svi negativni geoprocesi ubrzani iz dana u dan, dolazimo u situaciju da će se pogrešne političke odluke prije svega u Evropi odraziti na nas, jer smo mi mala ekonomija koja nema čime da se brani", zaključio je Ljuboja.

Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista RS SWOT, je kazao da informacija da u prosjeku zemlje evrozone imaju nižu stopu inflacije od nas, ne znači da sve zemlje EU imaju manju stopu.

"U nekim zemljama je ona viša od tih osam odsto. Mi smo inače uvozno orijentisana zemlja, pogotovo u dijelu energenata i hrane, gdje su i zabilježena najveća poskupljenja i sigurno zbog toga imamo i povećanu inflaciju u odnosu na prosjek evrozone", rekao je Grabovac za "Nezavisne", dodajući da je teško procijeniti do kada će ova situacija trajati, ali da sigurno neće biti kratko.

"To zavisi od situacije u Ukrajini, kao i od toga da li će Kina i u budućem periodu uvoditi lockdowne, kojima se prekidaju lanci snabdijevanja, što utiče da se manje robe može proizvoditi, što opet dovodi do rasta cijena", kazao je Grabovac.