Povećati direktnu pomoć različitim kategorijama privrede i građana kroz transfere iz viška prikupljenih poreza, u svrhu ublažavanja inflatornih efekata; privremeno obustaviti naplatu akciza na gorivo, ubrzati procedure za otvaranje, vođenje i zatvaranje preduzeća, definisati mjere populacione politike, kako bi se zaustavio masovni odliv radne snage - neki su od zaključaka sa Konferencije "Biznis Agenda 2022: Prioritetne preporuke za rješavanje ključnih problema privatnog sektora", održane u organizaciji Centara civilnih inicijativa (CCI).
Kroz navedeni projekat kreirana je analiza o mehanizmima za kontrolu direktnih stranih ulaganja te je oformljena radna grupa koju su činili predstavnici biznis sektora koji su definisali ključne, prioritetne prijedloge za rješevanje problema sa kojima se suočava privredni sektor u Bosni i Hercegovini.
Kako je rečeno u uvodnom dijelu konferencije, cilj je da Centri civilnih inicijativa pomognu privrednicima da iskomuniciraju svoje zahtjeve i probleme sa vlastima, ali i da ojačaju međusobne veze.
"Dolazak inflacije – rasta cijena, kao rezultat vanjskih faktora, doveo je u težak položaj građane i već ranjenu privredu, koja više nema iste mogućnosti za korištenje vlastitih resursa prilikom suočavanja sa novom ekonomskom krizom, za čije prevazilaženje je svakako neophodan veći angažman vlasti. Upravo je današnja Konferencija prilika da se čuju preporuke Radne grupe, koje su nastale zajedničkim radom predstavnika iz različitih segmenata privrede, s ciljem da olakšaju nadležnima donošenje mjera koje će pomoći privredi da poveća otpornost u slučaju dolaska nove ekonomske krize, ubrzavanje ekonomskog oporavka i dostizanja većih stopa ekonomskog rasta", istakla je Emina Ćatić ispred Centara civilnih inicijativa.
Konferencija je okupila predstavnike vlasti na nivoima Federacije BiH, Republike Srpske i Kantona Sarajevo, predstavnike/ce biznis sektora, institucija, međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija, te medija. Učesnici Konferencije imali su priliku upoznati se sa preporukama za rješavanje ključnih problema privatnog sektora, koje su definisane od strane Radne grupe čiji članovi su predstavnici biznis sektora u BiH. Predstavljene preporuke, vezuju se za oblasti poreske politike, tržišta rada, unapređenja poslovnog ambijenta i kratkoročnih anitkriznih mjera.
POSLODAVCI SU JEDINO SVJETLO NA KRAJU TUNELA
Na panelu "Kako do boljeg poslovnog okruženja u Bosni i Hercegovini", govorili su Muhamed Pilav, predstavnik Udruženja poslodavaca FBiH i Samir Avdibegović, predstavnik Britansko-bosanskohercegovačke privredne komore.
"Poslodavci su jedino svjetlo na kraju tunela u kojem se nalazimo i potrebne su nam radikalne ekonomske reforme, ne možemo više funkcionisati u ovom sistemu", kazao je Pilav.
.jpg)
Podsjeća da UPFBiH pokušava uticati na izmjene postojećih propisa i donošenje novih, za šta koristi sve tehnike od struke i iskustva poslodavaca. Predložili su i niz reformskih zakona, koji nažalost nisu insplementirani jer se vlast bavi nebitnim stvarima.
"Vlast se bavi nebitnim i sporednim stvarima, a mi smo slutili da ćemo doći ovdje gdje se sada nalazimo i upozoravali smo na to. Došli smo do situacije gdje nam najbolji, najvrijedni i najpametniji ljudi odlaze. Hitno se mora raditi na radikalnom rasterećenju troškova rada jer se država trenutno finansira na osnovu parafiskalnih nameta kojih ima nekoliko hiljada u BiH i poreza na dohodak, dobit i potrošnju", poručuje.
Kada je riječ o tržištu rada, potrebno je napraviti radikalnu reformu obrazovanja koja će znatno unaprijediti kvalitet obrazovanja od samog vrtića pa do fakulteta jer imamo nefunkcionalna znanja.
"Sa niskim nivoom znanja, nemoguće je razvijati ekonomiju. Treba investirati ogroman novac u unapređenje obrazovanja kako bi se proizvodili radnici za tržište rada, a ne za evidenciju rada, odnosno odlazak iz BiH", ističe Pilav.
Samir Avdibegović smatra da su ključni problemi privrede mnogostruki, ali da se rješenja moraju tražiti.
"Smatram da se nalazimo u teškim vremenima, ali da postoje prilke koje trebamo iskoristiti u našu korist. Ono što mi iz Britanske privredne komore želimo uraditi jeste da pomognemo bh. privrednicima da dođu do Velike Britanije i da tamo ponude svoje proizvode i usluge, mi u tome vidimo veliku priliku. Također je važno da strani investitori i firme dođu u BiH i da zajedno radimo na rješenjima", kazao je Avdibegović.
Također smatra da je potrebno uraditi reformu obrazovanja, fokusirajući se više na fakultete i visoko obrazovanje. Dodaje da je potrebno raditi na društvu znanja jer je znanje ono što donosi ekonomski profit.
SMANJITI NAMETE I SREDSTVA USMJERITI NA RADNIKE
S druge, Safudin Čengić, direktor Centrotransa i predsjednik Udruženja poslodavaca KS, smatra da to nije problem koji se rješava preko noći. To je proces koji će trajati godinama i što se prije počne tražiti rješenje za kvalitetno obrazovanje, prije će se doći do cilja.
"U ovom momentu, nama su potrebne hitne mjere vlasti, a to je oslobađanje, odnosno smanjenje poreza i doprinosa i usmjeriti sredstva u plaće uposlenika. Na taj način možemo reagovati i zadržati radnike na prostoru BiH", poručio je Čengić. Bitnim ukazuje problem što vlast ne reaguje na situaciju koja se dešava u posljednja tri mjeseca, te da niti jednom nije razmatrala negativne efekte rata u Ukrajini.
Faruk Hadžić, ekonomski analitičar i profesor na SSST, ponovio je ono na šta ukazuje već duže vrijeme. "Svi indikatori pokazuju da će doći do još jedne recesije i važno je osnažiti privredu da bude što snažnija. Teško je očekivati da će privreda pomoći sama sebi kao što je to bio slučaj kada se desila pandemija" kazao je.
Zato je bitno, dodaje, da se provede reforma poreskog sistema, jer ukoliko se država ne želi odreći svog prihoda, onda ne treba ni ekstra zarađivati na ovoj krizi. Neka naplaćuje isto kao prije inflacije, ali je bitno zaustaviti ovaj zaustaviti spiralni rast cijena, na koji struka odavno upozorava.
Na taj način će država olakšati povećanje plata radnicima, umjesto što bi poslodavci morali dizati cijene svojih proizvoda.
Naglasio je i da nova kriza koja dođe, neće biti duboka i snažna kao pandemijska, ali će biti dugotrajna.
"To će biti kao da imate glavobolju koja ne da mira i ne možete je se riješiti. Zbog toga je bitno povećati proizvodne aktivnosti i produktivnost, jer se na taj način dugoročno mogu kontrolisati neki sektori koji su bitni za dalji rast Bosne i Hercegovine", poručio je Hadžić.
U nastavku konferencije govorilo se o tržištu rada u BiH. Azra Atagić-Ćatović, direktorica portala Akta.ba je rekla da je nedostatak radne snage u BiH evidentan već godinama, posebno u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljskom sektoru. Uvoz stranih radnika jedan je od načina rješenja problema, pa su tako na građevinskim radovima angažovani radnici iz Turske i drugih zemalja. Na drugoj strani, na birou je više od 35 posto naših građana koji nemaju nikakve kvalifikacije i koje je, kako je navela Atagić-Ćatović, potrebno prekvalifikovati i pružiti im šansu da rade i ostanu u BiH.
"Registrovana je velika nezaposlenost na svim biroima zapošljavanja i sada je pitanje da li da radimo prekvalifikaciju naše radne snage ili da uvozimo nekvalifikovanu radnu snagu iz siromašnih azijskih zemalja. Prijedlog je da ipak prekvalifikujemo naše radnike koji se nalaze na birou. Država sa jedne strane, da oslobađanjem od doprinosa ili nekih drugih taksi i naknada, pomogne poslodavcima koji žele da rade prekvalifikaciju u svojim kompanijama, ali i da država oformi mehanizme da može vršiti prekvalifikaciju za potrebe poslodavaca", izjavila je Azra Atagić – Ćatović.
Zaključak je da odgovor nadležnih institucija na novu ekonomsku krizu i značajnu inflaciju mora da postoji i da sadrži konkretne ciljeve i aktivnosti za ublažavanje negativnih efekata.
Neophodno je da one budu zasnovane na sveobuhvatnim informacijama. U slučaju privatnog sektora, najbolji izvor informacija je glas privrednika koji se direktno suočavaju i prepoznaju probleme koje zahtijevaju hitne reakcije, te nude i konkretna rješenja za prevazilaženje aktuelne situacije.
E.S./S.B.
