Poljoprivrednici su skeptični prema AgriTech rješenjima

Poljoprivrednici u BiH su sve više suočeni sa raznim izazovima, ali i novim tehnologijama koje utiču na povećanje poljoprivrednih doprinosa uz efikasno korištenje zemlje, energije, vode i svih ostalih resursa koji se koriste u poljoprivredi. 

Međutim, iako je dokazano da agritech rješenja povećavaju učinkovitost i proizvodnju, neki poljoprivrednici su i dalje skeptični prema njima, zaključeno je to na Panel diskusiji - Digitalna poljoprivreda održanoj na prvom AgriTech Summitu u BiH. 

Dr. Amila Pilav- Velić, vanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu je kazala da su skoro sproveli istraživanje na osnovu kojeg su se razočarali stavom i percepcijom poljoprivrednika kada su u pitanju agritech rješenja.

"Bili smo razočarani stavom da većina poljoprivrednih proizvođača digitalnu tehnologiju shvata kao neku vrstu skupe igračke koja im u tom momentu ne može značajno pomoći, dakle oni ne vide koristi i vrijednost koju ta digitalna tehnologija može donijeti", rekla je profesorica, dodajući da su tada uočili neke objektivne faktore i izazove sa kojima se suočavaju.

"Mi imamo jedan dugoročan problem kada govorimo o poljoprivredi, a to je da imamo jako velik broj usitnjenih poljoprivrednih gazdinstava gdje je izuzetno teško postići neku značajnu produktivnost i učinkovitost, i onda kada imate takve usitnjene obradive površine možda se onda čini da ta digitalna tehnologija i nije pretjerano korisna jer nemamo velike površine gdje se na primjer može vidjeti primjena dronova ili sličnih tehnologija", pojasnila je Pilav-Velić.

Drugi izazov sa kojim se suočavaju jeste kako profesorica navodi nedovoljno razvijena digitalna infrastruktura.

"Mi još uvijek u ruralnim dijelovima gdje imamo najviše obradivog zemljišta ustvari nemamo dovoljno razvijenu digitalnu infrastrukturu, odnosno nemamo odgovarajuću mrežnu infrastrukturu koja može na odgovarajući način podržati digitalna rješenja i ono što je još važno jeste da mi još uvijek ne osjetimo značajno klimatske promjene dok to osjete druge razvijene zemlje", rekla je ona, dodajući da se još uvijek ne vodimo tim predviđanjima klimatskih promjena, na primjer kako utiče vlažnost, kako zagađenost ili kako dostupnost vode na poljoprivedu i njen sektor. 

Pilav-Velić je stava da se vrlo malo radi na zajedničkom razvoju rješenja koja bi za posljedicu trebala imati neka konkretna rješenja, te smatra da nemamo pouzdane podatke na osnovu kojih je moguće napraviti dubinsku analizu faktora i uzorka, te time pomoći boljoj poljoprivrednoj proizvodnji i učinkovitosti. 

Božo Perić, ministar poljoprivrede Kantona 10 također smatra da bi bilo dobro da UNDP ili neka druga međunarodna organizacija pokrene projekat unificiranog prikupljanja podataka, ali i zakonske regulative koja bi ih obavezala da te podatke daju javno, naravno poštivajući privatnost pojedinih proizvođača. 

Perić također smatra da je jako teško govoriti o agritech rješenjima s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo. 

"U trenutku u kojem se sad nalazimo je jako teško govoriti o bilo kakvim rješenjima jer cijena repromaterijala i goriva su toliko strašne da pogovoto malim poljoprivrednim proizvođačima ovakva rješenja nisu sada ni na kraj pameti", smatra Perić, dodajući da smatra da će ipak ovakva rješenja privući više omladinu da se bave poljoprivredom, s obzirom da sada dosta ljudi odustaje od nje. 

Božo predlaže da bi bilo dobro da firme i preduzeća koja se bave agritech rješenjima specificiraju šta bi oni kao Uprava trebali prikupljati, odnosno upisivati u podatke pored onih podataka koje već upisuju kako bi oni mogli praviti konkretna rješenja.

S druge strane, Pilav- Velić smatra da su poljoprivrednicima potrebna pametna rješenja, jer kako navodi najveći izazov u kontekstu digitalne transformacije poljoprivrede jeste upravo to da podatak koji imamo upotrijebimo u konkretnom kontekstu i da dobijemo neku vrijednost od njega, odnosno znanje sa kojim ćemo moći da reagujemo na adekvatan način. 

Na panel diskusiji je zaključeno da je važno raditi na podizanju svijesti kada je riječ o agritech rješenjima, te na edukaciji poljoprivrednika kako bi uz pomoć digitalnih tehnologija povećali produktivnost i poljoprivredu u BiH učinili konkuretnom na tržištu EU. 

E.S.