Tužilaštvo BiH istražuje nesprovođenje odluka o centralama na Drini

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) podnio je prijavu Tužilaštvu BiH, jer Komisija za koncesije BiH nije provela njihovu odluku koja se tiče gradnje tri hidroelektrane na rijeci Drini, na istoku BiH.

Radi se o zajedničkom projektu Republike Srpske i Srbije vrijednom oko 520 miliona evra, u okviru kojeg je većinski vlasnik Srbija.

Kamen temeljac za prvu od tri hidroelektrane Buk-Bijela je položen polovinom prošle godine.

“Na 128. Plenarnoj sjednici Ustavni sud BiH je, nakon razmatranja Informacije o neizvršenju Djelimične odluke Ustavnog suda broj U-16/20, odlučio da Rješenje o neprovođenju odluke od 2. i 3. decembra 2021. godine, od strane Komisije za koncesije Bosne i Hercegovine, dostavi Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine na daljnje postupanje”, navodi se u odgovoru Ustavnog suda BiH na upit Radija Slobodna Evropa (RSE).

U Tužilaštvu BiH naveli su za RSE da još nisu zaprimili prijavu od Ustavnog suda BiH.

Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine je nezavisno regulatorno tijelo. Ima nadležnost da procjenjuje da li je neka koncesija dodijeljena u skladu sa Ustavom BiH, bez obzira da li se radilo o domaćem ili stranom pravnom licu. Njena nadležnost se odnosi na cijeli teritorij BiH, odnosno oba entiteta i Brčko distrikt.

Koncesije se u Bosni i Hercegovini dodjeljuju za eksploataciju prirodnih resursa, projektovanje, izgradnju i obnovu.

Šta je prethodilo podnošenju prijave?

Ustavni sud BiH polovinom prošle godine utvrdio je da postoji spor o nadležnosti za izdavanje koncesija između Bosne i Hercegovine i njenog entiteta Republike Srpske.

Pitanje ustavnosti su postavili poslanici Parlamenta BiH koji smatraju da je gradnja hidroelektrana započeta na državnoj imovini sa kojom entitet RS nema pravo da raspolaže.

Nakon što je utvrdio da postoje pravne dileme, Ustavni sud je naložio Komisiji za koncesije BiH da u roku od tri mjeseca riješi spor. Kada Komisija to nije uradila u predviđenom roku, dobila je još šest mjeseci da problem riješi.

Komisija za koncesije nijednom nije zasijedala po nalogu Ustavnog suda BiH

Komisija za koncesije se sastoji od sedam članova, iz oba entiteta i Brčko distrikta BiH. Zbog isteka mandata ili odlaska u penziju, Komisiju trenutno čine četiri člana. Do sada je propalo nekoliko pokušaja za popunjavanje ili imenovanje novih članova Komisije.

Konkurs za izbor i imenovanje sedam novih članova državne Komisije, koji je raspisan u junu, poništen je 23. septembra prošle godine odlukom Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Inače, Komisija već godinu dana nije održala nijednu sjednicu.

Predsjedavajući Komisije Milomir Amović kaže za RSE kako sjednice nisu održavane, jer isu imali kvorum. Za to krivi jednog od članova Mensura Šehagića koji nije dolazio na sjednice.

"Da smo mogli da izvršimo, mi bi je izvršili. Nismo je izvršili zato što nismo imali kvoruma. Imali smo opstrukciju od jednog člana Komisije i neka se bavi Tužilaštvo, ako treba, sa tim. Gospodin Šehagić nije prisustvovao sjednicama Komisije", rekao je Amović.

On navodi da je Šehagić pred Sudom BiH pokretao postupak žaleći se na sastav Komisije, mandate, nacionalni i teritorijalni sastav.

"Iz tih razloga nije prisustvovao, a na kraju je imao i zdravstvenih problema. Ono što smo dali Ustavnom sudu kao neke zaključke, mogli smo da to bude odluka, odnosno rješenje, da, po našem mišljenju, ne postoje sporna pitanja u toj koncesiji. Mi smo tako dali Ustavnom sudu informaciju u formi zaključaka", rekao je Amović.

Ima i suprotnih tvrdnji

Član Komisije za koncesije Mensur Šehagić za RSE tvrdi suprotno. On kaže da Komisija nije mogla odlučivati po nalogu Ustavnog suda, jer je i postojećim članovima istekao mandat, zbog čega je pokrenuo i postupak pred Sudom BiH.

"Do juče zamjeniku predsjedavajućeg, danas predsjedavajućem Komisije, gospodinu Amoviću mandat je istekao prije skoro 12 godina. Prije četiri godine je stekao uslove za penziju. U međuvremenu sam i ja stekao uslove za penziju. Profesor Đoko (Slijepčević-član Komisije) ima skoro 80 godina. Ja sam smatrao jednostavno da u ovom momentu, ovakva Komisija kakva jeste, ne može se baviti ovako složenim pitanjem", kaže Šehagić.

Šehagić je pred Sudom BiH u septembru prošle godine pokrenuo upravni spor dovodeći u pitanje legitimnost rada Komisije za koncesije BiH.

Osim isteklih mandata članovima Komisije, Šehagić ističe da njen sastav ne odražava administrativni i etnički sastav zemlje.

"Nemamo predstavnika Brčko distrikta. Po poslovniku o radu Komisije za koncesije državne, ako nema člana iz Distrikta Brčko, Komisija ne može zasijedati, tako da od tog momenta kada je gospodin Mustafa Ramić, kao član iz Brčkog otišao u penziju, radimo samo kao kolegij", rekao je Šehagić.

U Sudu BiH su za RSE naveli da još nije donesena odluka.

Zašto je gradnja nastavljena bez obzira na spor?

Na rijeci Drini kod Foče na istoku BiH, RSE bilježi da je gradnja Hidroelektrane Buk-Bijela nastavljena bez obzira na spor koji je utvrdio Ustavni sud BiH.

Vidljivo je da se trenutno grade prateći objekti za hidroelektranu.

Muharem Cero, stručnjak za državnu imovinu ističe da je Ustavni sud BiH do sada morao donijeti i odluku o zaštitnoj mjeri, kojom bi bila obustavljena gradnja HE Buk-Bijela do okončanja postupka.

"Sama činjenica da se šalje rješenje o neprovođenju Tužilaštvu nije dovoljan argument da se sud ne odredi zaštitnu mjeru. Ostaje prijeporno da li se iz ovoga može pročitati da li će Sud ući u meritum, da li će on donijeti konačnu odluku o apelaciji apelanata", rekao je Cero za RSE.

Nastavak gradnje, ocjenjuje Cero, izaziva štetne posljedice po državu BiH, ali i same investitore.

Sve što se trenutno dešava oko projekta na Drini, za Ceru se radi o "ping-pong politici koja neće uskoro završiti", te o "pokušaju gušenja državne Komisije za koncesije".

"Nikada nije do sada zabilježeno u sudskoj praksi u BiH podizanje optužnica zbog presuda Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištvu, o šumskom zemljištu. Mogla bi se cijela priča u tom pravcu kretati, da oni koji su osujetili popunjavanje Komisije i onemogućili njen legalan rad, u stvari su odgovorna lica“, rekao je Cero.

On podsjeća da je posljednji konkurs za imenovanje članova Komisije za koncesije BiH poništio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac prije pola godine.

Iz tog Ministarstva RSE nije dobio odgovor o pokretanju procedure za izbor novih članova Komisije za koncesije BiH.

Šta predviđa zajednički projekat RS i Srbije?

Predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković i premijerka Srbije Ana Brnabić potpisali su 13. novembra 2020. godine u Banjaluci zajedničku izjavu o realizaciji projekta hidroenergetskog sistema "Gornja Drina".

Projektom je predviđena gradnja tri hidroelektrane, Buk Bijela, Foča i Paunci, u gornjem slivu rijeke Drine na istočnoj granici BiH i Srbije.

Prema projektu "Gornja Drina", većinski udio vlasništva u hidroelektranama ima Srbija, 51 odsto, a 49 odsto entitet RS.

Izgradnju sve tri hidroelektrane finansiraće Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS-a.

Vlasti RS-a projekte izgradnje hidroelektrana sprovode u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a kojima su sve rijeke u tom bosanskohercegovačkom entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao "unutrašnje vode RS-a".

Međutim, Ustavni sud BiH je odlukom u februaru 2020. godine to zakonsko rješenje proglasio neustavnim.

Predstavnici RS-a, pak, smatraju da je oblast energetike prema Ustavu BiH u nadležnost entiteta, te tvrde da sporazumom sa Srbijom o izgradnji hidroelektrana ne krše odluku Ustavnog suda BiH.

To obrazlažu time što se lokacija za izgradnju tri hidroelektrane nalazi na gornjem toku rijeke Drine koji nije granica između BiH i Srbije, već se nalazi na području entiteta RS.

Iz nadležnih vladinih institucija, te elektroprivreda Republike Srpske i Srbije, nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome u kojoj fazi su radovi, te da li planiraju obustaviti gradnju hidroelektrana dok se slučaj ne okonča.