Iz krize u krizu: Hoćemo li i koliko plaćati energiju na zimu?

Inžinjerska komora Federacije BiH - Matična sekcija inžinjera mašinske struke energetsku krizu u svijetu i Evropi shvata kao veoma značajnu temu kojoj bi se trebalo pristupiti promptno i sistemski.

Energetsko tržište je izuzetno nestabilno od početka COVID-19 pandemije. Ruska agresija na Ukrajinu je dodatno uzrokovala povećanje cijena, kazali su.

Kretanje cijena energenata, te pitanje njihove dostupnosti užarena je tema u zemljama EU kojoj se pristupilo jako ozbiljno i sistemski. U skladu sa zabrinutošću o sigurnosti energetskog snabdijevanja, u EU je usvojena regulacija o osiguravanju zaliha prirodnog gasa prije grijne sezone. Nažalost, u BiH se slabo o tome govori i mišljenja smo da se ublažavanju posljedica energetske krize na građane i privredu još uvijek nije ozbiljno i konkretno postupilo.

Njemačka je ukinula naknadu za obnovljive izvore energije od 01.07.2022. godine, tržišna cijena električne energije u julu iznosi 90,55 €/MWh, dok se očekuje porast na 225 €/MWh u 2023. Cijena gasa trenutno iznosi 36,12 €/MWh, a očekivani porast u 2023. na 107,91 €/MWh. Ova država je značajno smanjila uvoz ruskog gasa, te planira postati potpuno neovisna o istom do 2024.god.

Austrija je također donijela mjere koje će smanjiti finansijski pritisak na korisnike. Porez na zelenu energiju koju plaćaju kompanije je ukinut, te je ukupni porez na električnu energiju smanjen. Cijena električne energije na tržištu trenutno iznosi 93,41 €/MWh, što je porast od 48% u odnosu na prethodnu godinu. Očekuje se dalji rast cijena i u 2023.g, i to na 290 €/MWh.

Jedna od država koja je također uvela olakšice je Nizozemska. Došlo je do smanjenja poreza na električnu energiju i gas sa 21% na 9% do kraja godine. Trenutna cijena struje iznosi 90,18 €/MWh, dok je očekivana cijena u 2023. 225,00 €/MWh. Cijena gasa je trenutno 35,82 €/MWh, dok se u 2023. očekuje porast na 99,94 €/MWh.

Uz poduzete mjere i težnju ka neovisnosti o ruskom gasu, države EU očekuju stabilizaciju cijena u 2024. i to do 50% za struju i do 30% za gas, u odnosu na 2023.god.

S druge strane, dio građana Bosne i Hercegovine zbog poskupljenja gasa tokom visoke inflacije planira smanjiti potrošnju gasa, te se grijati na električnu energiju, što može imati negativan uticaj na sigurnost snabdijevanja i opterećenje elektroenergetke mreže, te smanjenje profita elektroprivrednih organizacija.

"Kao inžinjeri mašinske struke, smatramo da se promptno treba uspostaviti jedan krizni štab u Federaciji BiH koji će na vrijeme donijeti mjere, informisati građane i privredu o energetskim kretanjima i onim što mogu očekivati u narednom periodu, a pogotovo u sezoni grijanja. Krizni štab mora biti zadužen za predlaganje i informisanje nadležnih o potrebnim mjerama i smjernicama, kako bi zaštitio potrošače i osigurao sigurno snabdijevanje energentima po prihatljivim cijenama.  Činjenica je da svakodnevne promjene cijena energenata, njihova dostupnost i kvalitet, dovodi građane i privredne subjekte u neizvjesnost i zabrinutost, te da može izazati poremećaj na tržištu kao što se desilo sa osnovnim životnim namirnicama u vrijeme pandemije COVID-19. Inžinjerska komora Federacije BiH - Matična sekcija inžinjera mašinske struke stoji na raspolaganju za aktivno uključivanje u aktivnosti prevazilaženja energetske krize", poručili su iz Matične sekcije inžinjera mašinske struke.