Opštine sa nula otpada: Imamo li sluha za potrebe mladih?

Proteklih godinu i više dana u javnosti se sve češće spominje koncept nula otpada, te pojmovi poput cirkularne ekonomije i zelenih biznisa, a svjedoci smo da ove termine sve češće čujemo upravo od mladih. Da li imamo udio u jačanju javne ekološke svijesti u BiH i Srbiji ostaje na razmišljanje, ali ono što smo kroz realizaciju projekta Opštine sa nula otpada sa sigurnošću utvrdili jeste da do stvarne tranzicije jednog društva ne dolazi bez tranzicije svijesti.

Projekat Opštine sa nula otpada koji se implementira u 6 pilot opština u Srbiji i BiH započeo je kao smjela projektna inicijativa dvije nevladine organizacije odlučne da principe koncepta nula otpada ugrade u upravljačke sisteme lokalnih zajednica u svojim zemljama. Nakon sprovođenja niza aktivnosti, projekat je sasvim nesvjesno ujedinio i okupio veliki broj mladih ljudi željnih promjene i žednih znanja o mogućnostima integracije principa cirkularne ekonomije u sve sfere društva.

Cijeli set projektnih aktivnosti usmjeren je na mlađu populaciju i u tom pogledu projekat direktno uključuje 6 pilot srednjih škola prekograničnog područja i za njih predviđa uvođenje koncepta nula otpada u vannastavni kurikulum kroz kreiranje Priručnika za nastavnike, kao i nabavku opreme za recikliranje za praktičnu primjenu stečenih znanja.

Posebnu motivaciju projektni tim nalazi u iznenađujuće velikom broju studenata zainteresovanih za učešće u projektnim aktivnostima i edukativnim treninzima. O ekološkoj svijesti i "zero waste" atmosferi u studentskim klupama razgovarali smo sa Benjaminom Crljenkovićem, trenutno studentom završne godine drugog ciklusa studija na odsjeku za biljnu proizvodnju Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Benjamin je u protekle dvije godine obavljao dužnost predsjednika Asocijacije studenata Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta i predstavljao studente u različitim tijelima fakulteta i univerziteta. Zahvaljujući nezasitnoj znatiželji i entuzijazmu, Crljenković je u posljednje vrijeme aktivan i u nevladinom sektoru, a kako kaže, okušava se i u polju nauke, te novinarstva.

Benjamina smo pitali da li su današnje generacije mladih zainteresovane za primjenu principa održivosti i razvoj održivog sistema proizvodnje i potrošnje?

"Mladi ljudi, naročito oni obrazovani, pretežno sa prebivalištem u urbanim sredinama sve su više svjesni problema održivosti. Tome su veliki doprinos dale različite promotivne kampanje brojnih domaćih i međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom okoliša. Sve češće prisutne krize i katastrofe, od kojih je veliki broj uzrokovan neracionalnim iskorištavanjem prirodnih resursa od strane čovjeka, navode na razmišljanje. Vjerujem da mladi promišljaju o budućnosti u kakvoj žele da žive", ističe Crljenković.

Koliko su mladi na području Zapadnog Balkana upoznati sa pojmom cirkularne ekonomije i konceptom nula otpada?

"Vjerujem da su mladi upoznati i sa principima cirkularne ekonomije te „zero waste“, iako možda ne koriste baš te termine kako bi opisali koncepte. Dakle, mladi imaju potreban nivo svijesti i generalno interes za „alternativne“ društvene i ekonomske pojave kao što su ove. Međutim, često se zaboravlja na činjenicu da mladi nemaju poluge moći i mehanizme donošenja odluka kako bi aktivno sudjelovali u konkretnim aktivnostima na uvođenju ovih principa u praksu. Još su na sceni uobičajeni, tradicionalni sistemi vrijednosti, a za tu promjenu je jednostavno potrebno vrijeme. Ne može se na odgovornost pozivati samo mlade".

Obradovalo nas je saznanje da se ASPPF aktivno bavi reciklažom proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu. Podijelite sa nama, kako je ova priča započela i kada je nastala inspiracija za ovakvu ideju?

"Da, Asocijacija studenata Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta je, prema mome saznanju, jedina neprofitna organizacija u BiH koja se bavi reciklažom plastičnog otpada. Cijela priča je počela dosta neočekivano, na jednom skupu koji je u jesen 2018. godine, u Kampusu Univerziteta u Sarajevu organiziralo Udruženje za kulturu i umjetnost „Crvena“. Tada smo upoznali aktiviste tog udruženja koji su radili na nekim „makeshift“ mašinama za reciklažu plastike. Pošto su iscrpili svoj potencijal i vrijeme, a mašine nisu u potpunosti osposobili za rad, odlučili su iste pokloniti Asocijaciji studenata Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta. Jedna mala grupa studenata i nastavnog osoblja je potom neko vrijeme radila na nekim sitnijim prepravkama tih mašina kao i nabavci neophodne dodatne opreme. Budući da ASPPF ima mogućnost korištenja kapaciteta koje nudi fakultetski ogledni poligon Butmir i da su završene izmjene na opremi, počeo je i aktivni proces recikliranja. Pomenuti tim se proširio, nabavljena je dodatna oprema, ali je uskoro pandemija onemogućila okupljanja, a time i rad. Ipak, pošto se situacija smiruje nastavljaju se i aktivnosti", objašnjava nam Crljenković.

Da li Asocijacija ima razvijene veze i ostvarenu suradnju sa asocijacijama Poljoprivrednih fakulteta sa područja Srbije i susjednih zemalja?

"S obzirom da je Asocijacija studenata Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta jedno od mlađih studentskih udruženja na Univerzitetu u Sarajevu, ove prve godine bile su usmjerene na uspostavu dobrih odnosa sa drugim studentskim organizacijama na UNSA. U toku moga mandata ostvareni su određeni kontakti sa drugim studentskim udruženjima unutar Bosne i Hercegovine, no nismo imali priliku upoznati se ili sarađivati sa kolegama iz regiona. Nadam se da će novo rukovodstvo ASPPF prepoznati značaj izgradnje odnosa sa srodnim organizacijama u regionu i šire".

Kroz projekte u kojima je ASPPF do sada učestvovala, pretpostavljamo da ste primjetili razvoj ekološke svijesti kod interesnih strana. Prema vašem mišljenju, da li je posljednjih godina ostvaren napredak?

"Apsolutno, projekti koji su vezani za zaštitu okoliša spadaju među najznačajnije aktivnosti Udruženja. Ovdje bih rado napomenuo odličnu saradnju sa organizatorima ekoloških akcija „Let's do it!“, ali i foto-konkurs kojim nastojimo skrenuti pažnju mladih na prirodne ljepote naše zemlje. U ove aktivnosti su do sada bili uključeni brojni studenti i srednjoškolci, a interes iz godine u godinu raste", ističe Benjamin.

Koje su najveće prepreke sa kojima se susreće Asocijacija u pogledu realizacije svojih projekata?

"ASPPF je, kao što sam napomenuo, vrlo mlado udruženje. U prvim godinama postojanja bilo je od velikog značaja postaviti zdrave temelje i izgraditi dobre odnose sa ključnim partnerima. S ponosom mogu kazati da smo to uspjeli. Međutim, broj studenata je iz godine u godinu sve manji, a i finansiranje je problem jer ono za studentska udruženja nije sistemski riješeno. Dakle, pored najbolje volje da napravite nešto korisno za studente i spremnosti da za to žrtvujete svoje slobodno vrijeme, vi se, kao neko odgovorno lice, morate snalaziti i boriti se sa složenim finansijskim i pravnim procedurama. Postoje javni pozivi za projekte, ali iz tih sredstava ne možete pokrivati neke egzistencijalne troškove kao što su računovodstvene usluge koje morate platiti da biste radili legalno. Kada bi se to riješilo drugačije, puno više vremena i energije bi se moglo usmjeriti na konkretne projektne aktivnosti".

Jedan od radnih paketa projekta Opštine sa nula otpada podrazumijeva nabavku opreme za recikliranje za srednje škole pilot područja, kao i izradu Priručnika za nastavnike. Sveukupni cilj ovog radnog paketa je jačanje svijesti mladih kroz uvođenje principa nula otpada u vannastavni kurikulum. Smatrate li da je socijalna atmosfera spremna da ideju cirkularne ekonomije i koncept nula otpada sistemski uvede u redovni nastavni kurikulum?

"Generalno mislim da nam je potrebna reforma obrazovnog sistema, samo ja ne volim priče o velikim reformama. Mislim da se ovakve izmjene moraju uvoditi jednostavnije, a za to treba stvoriti okvir koji će biti fleksibilniji. Živimo u jednom turbulentnom vremenu. Iz dana u dan se susrećemo sa novim izazovima, a bojim se da osnovno i srednje obrazovanje nema potrebnu fleksibilnost da sa djecom i mladima analizira te probleme. Volio bih da se u osnovnim i srednjim školama govori više o okolišnim problemima, klimatskim promjenama, upravljanju kriznim situacijama, pa i prvoj pomoći ili koncepti koji se tiču proizvodnje hrane i pravilne ishrane. U našim srednjim školama se ne obrađuju ni teme kao što je seksualno i reproduktivno zdravlje, iako je ono jedan od temeljnih stubova ljudskih prava.
I kada je u riječ o uvođenju cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada u nastavne kurikulume, vjerujem da je vrijeme zrelo. Mladi se svakako susreću sa tim idejama i konceptima, a vjerujem da je krajnje vrijeme da se oni i službeno uvedu u obrazovni sistem", zaključuje Crljenković.

Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primjenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije, projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projektom se nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajat će 24 mjeseca. Tijelo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Republike Srbije (CFCU). Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbijedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svijesti u prekograničnom području.

Intervju sa g. Benjaminom Crljenkovićem realizovan je u okviru projekta Opštine sa nula otpada.