Tvornica mašina Travnik: Izvoz u EU "težak" više od 57 miliona KM

GS - Tvornica mašina Travnik (GS TMT) planira ostvariti poslovni rast od oko 40 posto do kraja 2022. godine te početi gradnju dvaju novih proizvodnih pogona u Zenici i Rami, dok će vrijednost njenih planiranih investicija premašiti 6 miliona KM.

Nakon izvršene privatizacije na temeljima pogona za remont strojeva na Slimenima, nekadašnjeg velikog poslovnog sistema Bratstvo 2004. s 52 zaposlenika, 400.000 eura godišnjeg prihoda i 5 posto izvoza, GS - Tvornica mašina Travnik danas ostvaruje prihod od oko 30 miliona eura uz udio izvoza od 100 posto.

Rade uglavnom zavarene konstrukcije s mehaničkom obradom i antikorozivnom zaštitom za vodeće europske kompanije u oblasti strojogradnje.

Danas je tvornica u većinskom vlasništvu obiteljske kompanije Global Sourcing GmbH iz Regensburga u Njemačkoj, na čelu sa Snježanom Köpruner. Sa Snježanom Köpruner, direktoricom GS. Tvornica mašina Travnik, Poslovne novine su razgovarale o temi ostvarenih poslovnih rezultata u 2022., liderskoj poziciji, realiziranim investicijama, kao i novim projektima zahvaljujući kojima će mnogi dobiti zaposlenje u BiH.

Možete li dati ocjenu kakve poslovne rezultate je GS- TMT ostvarila u prvih sedam mjeseci 2022., te kakva su Vaša očekivanja i planovi do kraja ove godine?

“Rezultati gs-tmt d.o.o. za prvih sedam mjeseci su dobri, ali izuzetno opterećeni raznim rizicima. Nakon Covida, poremećenih lanaca dobave, kao i rata u Ukrajini, imam osjećaj da posljednje tri godine kao da idemo po rubu provalije i nikad ne znamo što će nas u nju ubaciti. Usprkos dobrim poslovnim rezultatima u grču smo, jer očekujemo najavljenu recesiju koja je već zahvatila USA, kao i zemlje EU. Tako da usprkos svemu, još uvijek ne znam što reći o očekivanim poslovnim rezultatima.”

GS- TMT je na 59. mjestu po izvozu u kategoriji velikih preduzeća na rang listi “100 najvećih kompanija u BiH” i prvoplasirana je u djelatnosti “proizvodnja mašina za obradu metala“. Koji su faktori presudni za ovaj Vaš poslovni uspjeh?

“Naše opredjeljenje je izvoz, a to znači razvoj potrebnih tehnologija u segmentu proizvodnje dijelova strojeva.To zahtjeva kontinuirani rad na edukaciji zaposlenika, visok nivo kvaliteta i poštivanje traženih rokova isporuke.”

Koji su vodeći principi kojima se rukovodite i  kakva je Vaša poslovna strategija i politika održivog razvoja?

“Želimo da izgradimo jednu energetski neovisnu tvornicu, poštivajući visoke ekološke zahtjeve uz pomoć 4.0 industrije. A ono najvažnije su zadovoljni zaposlenici. U našim ciljevima kvaliteta stoji citat iz Andrićevog Ex Ponta:„Život nam vraća samo ono što mi drugima dajemo“ i ta nas ideja vodi.”

Šta doprinosi tome da držite lidersku poziciju na tržištu regiona  i po čemu se  izdvajate od veoma jake konkurencije na evropskom tržištu?

“Mislim da je presudno znanje naših zaposlenika, kao i lojalnost prema našim kupcima. Naši strateški ciljevi razvoja su vrijedni svake pohvale i to često čujemo od naših stranih poslovnih partnera. Mnogi nisu vjerovali da žene na čelu ovakve kompanije mogu biti uspješne, međutim, sada nam se ispričavaju na takvom razmišljanju i to otvoreno kažu. Posljednji trend u smislu dugoročne suradnje je interes naših strateških kupaca za kupnjom udjela u našoj kompaniji.
Ovakav odnos nas je prilično iznenadio, budući da BiH stoji prilično visoko na listi rizičnih zemalja. Vidjet ćemo što će biti od toga, jer ova predizborna retorika nas opet svrstava na dno, što znači da bi cijene udjela bile prilično niske, što nam nije cilj.”

Koliko iznosi godišnja proizvodnja tvornice i izvoz mašinskih dijelova?

“Naše proizvode izvozimo 100% na trzista EU i Švicarske. Prošle godine u ukuponom prihodu cca. 42 miliona KM, izvoz je bio oko 37 miliona KM. Ove godine plan je da izvezemo preko 57 miliona KM, a da ostvarimo oko 60 miliona KM ukupnog prihoda. Međutim, ovako veliki rast prihoda ne možemo pripisati samo vlastitom trudu, jer veliki dio povećanja je uzrokovalo i povećanje cijena čelika. Usprkos tome, realan rast je oko 40%.”

Zahvaljujući tome što svu svoju dobit reinvestirate u poboljšanje poslovnih procesa, ostvarili ste zavidan tehnološki razvoj. Možete li reći nešto o tome?

“Prošle godine smo investirali oko 4 miliona KM, dok će ove godine taj iznos premasiti 6 miliona KM. Mi se nalazimo u takvoj branši da nam zahtjevi tržista ne dozvoljavaju da ne investiramo i da ne ulažemo u znanje naših stručnjaka. Osim u tehnologiju, investirali smo u fotonaponsku elektranu, kao i utopljavanje naših hala, kako bi smanjili energetske gubitke. Tako da porast cijene energenata, posebno električne energije neće imati značajniji uticaj na našu konkurentnost.”

Koje projekte planirate realizovati ili započeti njihovu realizaciju do kraja 2022.?

“Ove godine započeli smo otvaranje proizvodnog pogona u Zenici od kojeg puno očekujemo. Zenica je dobar izvor stručne radne snage, sa izuzetno dobrom tehničkom školom. Mislim da uz bolje plate ljudi neće trebati ići po „bijelom svijetu trbuhom za kruhom“.

Sljedeći projekt na kojem radimo je otvaranje pogona u Rami. To je mala sredina, ali sam sigurna da će se veliki dio ljudi vratiti. Lakše je živjeti u rodnom kraju nego cijeli život biti građanin drugog reda. Budući sam i sama preko 20 godina živjela u Njemačkoj znam dobro o čemu pričam. Mnogi su nezadovoljni i nesretni, ali nemaju izvora prihoda. Ova tvornica bi trebala otvoriti mogućnost povratka ljudima koji žele pošteno zaraditi svoj „kruh svagdašnji“.

Pored svega kupili smo niz strojeva s ciljem poboljšanja tehnoloških procesa, a što planiramo i u budućnosti.”

Kakvi su poslovni planovi i očekivanja rukovodstva GS TMT za narednu godinu?

“Ako ne dođe do neke recesije, nadam se da ćemo na naše zadovoljstvo i zadovoljstvo naših kupaca otvoriti pogon u Rami i početi razmišljati o gradnji nove proizvodne hale u Zenici, budući smo sada u iznajmljenom prostoru. Nadam se da ćemo biti energetski neovisni s novim megavatom fotonaponske elektrane, te da će nam naša ostvarena dobit pomoći da povećamo plate našim zaposlenicima. Zadovoljan radnik je najbolji pokazatelj uspješnosti svake kompanije.”