Kopruner: Đaci trebaju više vremena provoditi na praksi u fabrikama i biti plaćeni

Bez obzira hoće li naša djeca ostati ili ići vani, izuzetno je važno da imaju dobro obrazovanje u smislu njihove bolje budućnosti - kazala je Snježana Kopruner, direktorica i većinska vlasnica kompanije GS-Tvornica mašina Travnik (GS-TMT).

Kopruner sudjeluje na dvodnevnoj konferenciji o budućnosti visokokvalitetnog stručnog obrazovanja (VET) u Bosni i Hercegovini, koja je danas počela u Zenici pod nazivom “Zajednička odgovornost”, na kojoj sudjeluju i ambasadori zemalja partnera Ministarstva civilnih poslova BiH u ovom reformskom projektu - Austrije, Njemačke i Švicarske.

"Mi, ovdje kao poslodavci trebamo napraviti sve uvjete da oni mogu ostati ovdje. Ono na što ja imam primjedbu od kada sam u BiH, to je obrazovanje koje je, po mom mišljenju, u 'slobodnom padu'", ocijenila je Kopruner, naglasivši da to znači da je iz godine u godinu obrazovanje sve lošije.

Potrebno je, kako je istakla je, napraviti sve da se mladi što bolje educiraju za poslove kojima će se baviti, kako bi bili spremni za tržište rada.

"Mislim da je situacija u Evropi sada takva da se ti mladi ljudi sve više vraćaju, jer situacija nije više kao što je nekada bila. U Njemačkoj imate veliku krizu. Ja pričam za metalni sektor, jer o ovome drugome ne mogu pričati. Mislim da će se ta, naša djeca sve više vraćati", uvjerena je Korpruner.

Na pitanje koliko su privrednici spremni da budu partneri obrazovnim vlastima u školovanju kvalitetnijeg kadra za samu privredu - poznato je da su mnogi zahtijevali ili još uvijek zahtijevaju finansijsku naknadu za obavljanje prakse u njihovim pogonima - Kopruner ističe kako njena kompanija čini sve što je moguće da školarcima i školama pomognu da obrazuju što kompetentnije buduće radnike.

"Ja mogu reći kakva je situacija kod nas. Dakle, kod nas djeca u drugom i trećem razredu, dolaze na različita zanimanja izučiti zanat. Mi imamo mentore za CNC operatere, za zavarivanje…Dakle, ta djeca kada dođu kod nas, rade i uče. Isto tako, plaćamo im transport, a imaju i topli obrok koda nas, a oni koji su najbolji još imaju i školarinu. Školarinu plaćamo u drugom razredu 200 KM, a u trećem 300 KM. S tim što su djeca u drugom razredu kod nas dva, a u trećem tri dana. Mislim da to nije riješeno po zakonu. Mi smo uvijek na nekom specijalnom programu. Da bi imali što bolje uvjete, moramo, zajedno, napraviti jednu detaljnu reformu obrazovanja, pogotovo stručnog obrazovanja", naglasila je Kopruner.

Bez obzira što još nije urađena reforma stručnog obrazovanja, smatra Kopruner, svako za sebe to može napraviti. Ministarstvo obrazovanja Srednjobosanskog kantona, dodaje, još 2016. godine dalo je priliku da školarce mogu držati dva ili tri dana na praksi.

"Na primjer, u Njemačkoj u stručnom obrazovanju, djeca su četiri dana u firmi, a jedan dan u školi. Mislim da je, što više dana u privredi i na samom radnom mjestu, puno korisnije nego u školi. Ono što mene najviše brine je da su znanja koja oni steknu u školi minimalna i nedovoljna da bi uopće radili na stručnom obrazovanju", smatra Kopruner, koja je najavila skoro otvaranje pogona i u Gradu Zenica.

Zenica im je, dodala je, zanimljiva zbog stručnih znanja školaraca i radnika, ali i zbog bolje transportne povezanosti.