Zaključci sa Okruglog stola: Problematika grijanja – izazovi i moguća rješenja u kriznim periodima

Inžinjerska komora Federacije BiH – Sekcija inžinjera mašinske struke prepoznala je trenutnu energetsku krizu kao veoma značajnu temu za Bosnu i Hercegovinu kojoj bi se trebalo pristupiti promtno i sistemski.

S tim u vezi, Inžinjerska komora Federacije BiH – Sekcija inžinjera mašinske struke je 26.09.2022. organizovala Okrugli sto "Problematika grijanja – izazovi i moguća rješenja u kriznim periodima".

Na Okruglom stolu govorilo se o aktuelnoj temi energijske tranzicije, dekarbonizacije u pogledu postizanja klimatske neutralnosti, te posebno o trenutnom stranju i mogućim mjerama ublažavanja energetske krize pred nadolazeću sezonu grijanja.

Učešće na Okruglom stolu uzeli su predstavnici svih nivoa vlasti, komunalnih preduzeća, članovi Inžinjerske komore FBiH, predstavnici međunarodnih finansijskih institucija, te ostalih bitnih aktera u ovoj oblasti.

Kroz uvodna izlaganja, prezentacije, te diskusiju, proizišli su sljedeći zaključci:

1. Energetska kriza uzrokovana je nizom faktora i dešavanja na Evropskom tlu, a prije svega zbog:

• Ruske agresije na Ukrajini i problema u isporukama i snabdijevanju tečnim (nafta i naftni derivati) i gasovitim gorivima (prirodni gas)
• Visoka je zavisost EU od uvoznih energenata (preko 50%) – nedovoljna energetska sigurnost
• Još uvijek relativno mali udio obnovljivih izvora energije – proces dekarbonizacije u ranoj fazi
• Rast energetskih potreba usljed oporaka privrede nakon COVID-a 19, kao i vraćanja proizvodnih industrijskih kapaciteta iz azijskih zemalja u Evropu.
• Povećana potrošnja energije zbog klimatskih promjena (naročito u ljetnim periodima)

2. Uticaj energetske krize na BiH ogleda se u sljedećem:

• Povećanje cijena energenata, kako uvoznih tako i domaćih u BiH
• Nemogućnost povećanja proizvodnje primarnih i sekundarnih oblika energije (rudnici, šumska gazdinstva, drvoprerađivačka industrija)
• Nepostojanje/nedovoljni kapaciteti za skladištenje energenata (nafte, gasa, biomase..)
• Nesigurnost u snabdijevanju prirodnim gasom
• Niska efikasnost u proizvodnji i korištenju energije – dodatno produbljuje energetske krizu
• Povećanje stope energetskog siromaštva
• Nekonkurentnost privrede
• Dodatni poremećaji na ionako neuređenmom domaćem tržištu čvrstih goriva
• Veća isplativost u sisteme grijanja i hlađenje putem toptnih pumpi

3. Preporuke za rješanja energetske krize u BiH:

I. Potreba pomtnog provođenja kratkoročnih mjera (u tekućoj sezoni grijanja)

• Medijska kampanja za provođenja mjera štede energije
• Izmjena tarifnih stavova s ciljem podsticanja potrošača na štednju energije
• Reorganizacija korištenja energije u javnom sektoru (smanjenje temperature zagrijavanja javnih zgrada, javna rasvjeta, osvjetljenje spomenika, svjetleće reklame, te ostale komunalne usluge)
• Subvencioniranje cijene energenata (selektivno i vremenski ograničeno)
• Nabavka i distribucija energenata kroz robne rezerve (finansiranje kroz dio budžetskih suficita)
• Smanjenje ili ukidanje PDV-a i akzica na energente
• Subvencioniranje nabavke efikasnih uređaja (posebno za grijanje)
• Povećanje proizvodnje uglja u skladu sa mogućnostima rudnika
• Nabavka dodatnih količina alternativnih goriva za sisteme daljinskog grijanja

II. Pravovremeno planiranje i provođenje sistemskih mjera sa dugoročnim efektima

• Ubrzano usklađivanje i donošenje zakonskih rješenja u skladu sa EU direktivama
• Usvajanje, provođenje i redovno ažiriranje energetskih strategija na svim nivoima vlasti
• Regulisanje tržišta energenata
• Uređenje djelatnosti daljinskog grijanja kao energetske, a ne komunalne djelatnosti uz podsticanje centralizacije grijanja i hlađenja
• Podsticanje energijske efikasnosti i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora na mjestu potrošnje
• Povrat poreza za energijski efikasne materijale i uređaje
• Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u sistema daljinskih grijanja korištenjem toplotnih pumpi kroz geotermalne, otpadne i pitke vode
• Uvođenje zelenih javnih nabavki u sistem javnih nabavki
• Ubrzana implementacija tržišnih mehanizama za uštede energije (ESCO mehanizmi u javnim i komunalnim uslugama)
• Povećanje sigurnosti snabdijevanja – smanjenje energetske ovisnosti
• Razvoj energetike na principima 4D (demokratizacija, dekarbonizacija, decentralizacija, digitalizacija) i cirkularne ekonomije