Fakić: Mljekarima je sve teže, budžet za poljoprivredu se mora povećati

Jedna od strateških grana poljoprivrede - mljekarstvo na području Tuzlanskog kantona je pred gašenjem. Njihove probleme, nažalost, dijele i mljekari iz cijele Bosne i Hercegovine. A građani su suočeni s ekstremnim povećanjem cijena. Stoga biraju jeftinije proizvode s upitnom kvalitetom. No, problem treba rješavati na izvoru, a najbolja rješenja bi trebala ponuditi vlast.

O mljekarskoj proizvodnji u Dnevniku 2 Federalne televizije govorio je agroekonomski stručnjak Adin Fakić.

Situacija na tržištu proizvodnje mlijeka je teška ne samo kod nas nego u cijelom svijetu, istakao je Fakić i dodao kako je u Evropskoj uniji proizvodnja mlijeka pala za 0,5%, te da zbog veoma visokih troškova proizvodnje sve zemlje regije bilježe deficit u proizvodnji mlijeka, osim Slovenije.

"Slovenija zadovoljava 114 posto svojih potreba, odnosno, proizvodi 14% više za svoje stanovništvo od onoga što joj je potrebno. Hrvatska proizvodi 50 posto, a proizvodila je 80. Srbija proizvodi također oko 50-60%. Za Bosnu i Hercegovinu nema zvaničnih podataka, ali je njena samodostatnost oko 30-40 posto kad je u pitanju mljekarska proizvodnja."

Smatra kako će se trend pada proizvodnje mlijeka najvjerovatnije nastaviti. Razlozi tome su poskupljenje đubriva za 300 posto u odnosu na 2021. godinu, poskupljenje sjemena, hemijskih zaštitnih sredstava i poskupljenje goriva. Ni samo vrijeme, navodi, nije išlo u prilog farmerima - bilo je toplo ljeto, došlo je do smanjenja proizvodnje mlijeka, te smanjenja njegovog kvaliteta.

"Ali pad proizvodnje mlijeka nije toliko značajan kao što je, naprimjer, u Srbiji ili Hrvatskoj. Mljekare u Bosni i Hercegovini otkupe sve mlijeko koje se proizvede. One ga plaćaju oko 80 feninga po litru, poticaji za proizvodnju mlijeka su oko 34 feninga po litru od Federalnog ministarstva poljoprivrede. Pomažu i kantonalna ministarstva. Broj krava u Federaciji nije se smanjio, proizvodnja mlijeka jeste zbog spomenutih faktora i zbog smanjenja korištenja koncentratne hrane, koja drastično poskupjela. Sada nas očekuje izazovan period kad je u pitanju proizvodnja mlijeka, jer je ovogodišnja žrtva bila slabija, urod je veoma lošeg kvaliteta i mislim da će doći do daljnjeg pada njegove proizvodnje", ističe Fakić.

Podsjeća kako su prije dvije godine, kada je počela pandemija, a onda nakon početka rata u Ukrajini predlagali da se subvencioniraju troškovi nabavke đubriva te da se za osnovicu uzme cijena koja je bila prije poskupljenja, što bi značilo da se poskupljenje đubriva ne bi osjetilo u proizvodnji mlijeka.

"Također smo tražili da se uvede plavi dizel. Vlada Federacije u ovom slučaju je učinila još bolju mjeru - dala je kompletno gorivo za proizvodnju za proljetnu sjetvu ove godine. Potrebno je i rasteretiti zaposlene u pravnim licima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji kako bi radnici bili zadovoljni i postigli veća primanja, kao i zaposlene u prehrambenoj industriji, odnosno, smanjenje osnovice za obračun poreza i doprinosa. Budžet za poljoprivredu mora se povećati i moraju se sredstva ravnopravno rasporediti kako bi održali ovaj nivo proizvodnje. Proizvodnja mlijeka u Bosni i Hercegovini imala je blag i stabilan rast, što je indikator da je politika i vlast na dobrom putu, međutim, nedovoljno se pažnje posvećuje ovom sektoru", istakao je Fakić.

Naveo je kako je Hrvatska u fazi tranzicije u Evropsku uniju sa 80% samodostatnost i proizvodnje mlijeka pala na 50%. Kada je meso u pitanju, tu su rezultati bili još drastičniji.

"Svakako da će Bosna i Hercegovina dobijanjem kandidatskog statusa dobijati sve teža rješenja za svoju poljoprivredu jer nećemo moći sami upravljati tim rješenjima nego će ona biti diktirana iz Evropske komisije. To ima i neke svoje dobre strane. Naprimjer, Hrvatska je za pariod 2023-2027. od Evropske komisije dobila odobrenje za korištenje 3,8 milijardi eura u poljoprivrednoj proizvodnji."

Prema njegovim riječima, potrebno je u narednom periodu upregnuti sve snage i napraviti dobre rezultate, podići proizvodnju na visok nivo, kako zbog stjecanja kandidatskog statusa i kasnije ulaska u Evropsku uniju ne bi došlo do gašenja određenih proizvodnji u primarnom poljoprivrednom sektoru.