Ko je odgovoran za naknadu štete kada vozilom naletite na divljač?

02.11.2022. 11:00 / Izvor: Akta.ba
divljač na cesti

Naleti vozila na divljač u zadnje vrijeme prilično su česta pojava u našoj zemlji. Najčešća pitanja koja se postavljaju u ovom slučaju jesu ko je kriv za pričinjenu štetu i kome se obratiti za pomoć.

Naleti vozila na divljač u zadnje vrijeme prilično su česta pojava u našoj zemlji. Najčešća pitanja koja se postavljaju u ovom slučaju jesu ko je kriv za pričinjenu štetu i kome se obratiti za pomoć.

Problemi nastaju jer navedena tematika nije obrađena Zakonom o sigurnosti prometa na cestama BiH, kao ni Zakonom o cestama Federacije BiH potvrđeno je za Akta.ba iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Ipak postoje određene odredbe i članovi u okviru Zakona o cestama FBiH koji jasno navode ko snosi odgovornost ukoliko dođe do štete na vozilu u naletu na divljač.

Harun Kadić, iz odjela šteta Sarajevo osiguranja za Akta.ba je kazao, da je odgovornosti za naknadu šteta u zadnje vrijeme vrlo aktuelna jer smo svi svjedoci učestalosti nastanka ovakvih šteta.     

“U okviru svoje osiguravateljske djelatnosti naša osiguravajuća kuća kroz određene vrste osiguranja, susreće se sa štetama nastalim na vozilima od strane životinja ne isključivo divljači, na autocesti. U ovom slučaju naknada šteta prvenstveno je regulisana odredbama Zakona o cestama FBiH (“Službene novine FBiH”, br.12/10, 16/10 i 66/13) i to čl.20 – ukoliko se utvrdi da je šteta nastala usljed nedostataka na cesti, naknadu štete pruža upravitelj ceste tj. konkretno JP Autoceste FBiH”, govori Kadić.

Ovakvo shvatanje proizilazi iz činjenice da je autoput, shodno pozitivnim pravnim propisima, posebno projektovana i izgrađena javna cesta te konkretno je i ograđena zaštitnom ogradom pa pojava životinja na takvoj cesti je okolnost koja bi se smatrala nedostatkom.

PROPISANE NADLEŽNOSTI 

Članom 13. Zakon o cestama propisana je nadležnost pojedinih lica i ustanova za pojedine vrste cesta. Član 52. ovog Zakona navodi se da se pod zaštitom javnih cesta u smislu ovog Zakona podrazumijeva između ostaloga i zaštita od nekontrolisanog izlaska većeg broja ljudi, djece, te stoke i divljači na cestu.

Kada su ovakve štete u pitanju, a sve zbog nepoznavanja odgovornosti, dolazi do toga da se prvo govori da su za štete odgovorna lovačka udruženja, što je potpuno neispravno.

Ono što je poznato jeste da je lovačko društvo koje je korisnik lovišta ima dužnost da obezbijedi sredstva za nadoknadu šteta koje počini divljač u skladu sa Zakonom o lovstvu FBiH (Službene novine Federacije BiH, broj: 4/06, 8/10 i 81/14).

Iz Saveza lovačkih organizacija u BiH (SLOBIH) su nam kazali da lovačko društvo-korisnik lovišta odgovara za štetu koju divljač čini na vodama i zemljištima na kojima se nalazi lovište član 68. Zakona o lovstvu FBiH.

Isti Zakon navodi da u lovište ne spadaju javni putevi član 6. Zakona o lovstvu FBiH, čime bi se odgovornost za navedene štete u ovom slučaju trebala prebaciti na druge odgovorne osobe, a i to samo u slučaju kada vozač nije kriv za udes. 

Ovo podrazumijeva da je vozač koji je svojim vozilom ostvario kontakt sa divljači vozio u skladu sa saobraćajnim znakovima koji se nalaze na putu, te da, uslovno rečeno, nije kriv za nesreću.

Vožnja iznad ograničenja, neoprezna vožnja gdje postoji znak “Divljač na putu” kao i vožnja pod utjecajem opojnih sredstava samo su neki od razloga zašto se dešavaju takvi udesi.

“Isključivost u nadležnosti za štetu u lovištu iskazuje i član 70. Zakona o lovstvu FBiH gdje se navodi - “Za štetu koju počini lovostajem zaštićena divljač odgovoran je korisnik lovišta u čijem je lovištu šteta počinjena, ukoliko je oštećeni preduzeo propisane mjere zaštite" - Ne treba zaboraviti spomenuti ni činjenicu da se kod nas desio problem sa izgradnjom autoputeva gdje je primjetan hroničan nedostatak umjetnih prelaza koji su u zapadnim zemljama napravljeni za potrebe migracije divljači. Jedan ovakav imamo u Zenici, umjetni tunel Klopče, dok se isto nije napravilo na dionici Visoko-Kakanj gdje redovno stradava divljač”, kazali su iz SLOBIH.

Kao jedan od primjera oslobađanja krivice za lovačka društva jeste i Odluka Ustavnog suda BiH AP-36/19, u kojoj se Lovačka organizacija “Zmajevac” Zenica oslobođa presude plaćanja štete na javnom putu u skladu sa činjenicom da se saobraćajna nesreća desila na javnom putu, odnosno van lovišta, jer po Zakonu o lovstvu FBIH javni putevi ne spadaju u lovište, a Korisnik je dužan nadoknaditi štetu samo koja nastaje u lovištu. (cijela odluka dostupna redakciji).

Da je odgovornost na drugim subjektima može se vidjeti i iz člana 62. Zakona o lovstvu FBiH gdje se navodi da uginula divljač van lovišta pripada nadležnom kantonalnom ministarstvu.

Svakako kada je u pitanju saobraćaj iz SLOBIH kažu da treba spomenuti da društva redovno obavještavaju, u cilju smanjenja stradavanja divljači i šteta, nadležne direkcije za ceste/puteve u zavisnosti od kategorizacije puta i zahtjevaju postavljanje znakova “Divljač na putu” na mjestima gdje su tzv. prelazi divljači.

“U ovakvim slučajevima zna biti sporiji povratni odgovor, čak i negativan od direkcija za puteve. Ova aktivnost/odgovornost lovačkih društava je regulisana Pravilnikom o načinu određivanja i obilježavanja granica lovišta i postupku osnivanja lovišta u FBiH, gdje se u članu 4. između ostalog navodi - U lovištu se postavljaju i sljedeće oznake: Prometni znakovi - uz saglasnost nadležne službe za signalizaciju na tradicionalnim prijelazima divljači uz glavne prometnice postavlja se prometni znak "divljač na putu" sa dopunskom tablom na kojoj je u kilometrima naznačena dužina puta za koju važi upozorenje”, pojašnjavaju iz SLOBIH.

U ovom slučaju LD “Bihać” otišlo je korak dalje i tražilo da se uvede saobraćajni znak “Medvjed na putu”, te je prvi takav znak u BiH postavljen u Bihaću na mjestu gdje su redovno stradali medvjedi.

NAPLATA ŠTETE

Iz SLOBIH kažu da jedina hipotetička odgovornost lovačkog društva mogla bi biti u nekom eventualnom slučaju gdje je divljač u toku lova pogonjena od pasa ili lovca istrčala na cestu i  ostvarila kontakt sa vozilom, odnosno prouzročila saobraćajnu nezgodu.

Također odgovornost društva može hipotetički biti u slučaju ako društvo propiše zabranu lova (lovostaj) na neku od vrsta divljači i ako ta divljač prouzrokuje štetu što je definisano članom 70. Zakona o lovstvu FBiH a koji glasi:

“Štetu koju počini divljač za koju je propisana stalna ili privremena zabrana lova dužan je nadoknaditi onaj ko je propisao zabranu”

Kada je riječ o naplatam štete u ovom slučaju Kadić kaže da osiguranje isplaćuje naknadu štete na vozilu u slučaju da je za vozilo postojala zaključena Polica autokasko osiguranja.

“Dakle postojanje Police autokasko osiguranja je konkretni osnov za neposrednu isplatu naknade štete na vozilu. Naknada štete se može i posredno utvrđivati u lancu odgovornosti za nastanak štete do konačnog štetnika koji može biti i osiguravajuća kuća temeljem neke druge Police osiguranja (npr. Osiguranje od odgovornosti djelatnosti”, kazao je.

U pogledu broja slučajeva ovakvih šteta, podaci nisu egzaktni kaže Kadić, obzirom na varijante Polica osiguranja i načina konačnog utvrđenja obaveze naknade štete ali broj svakako nije zanemariv kao i sa finansijskog aspekta.

Možda u tom pogledu kao opće poznati primjer, navodi se i situaciju sa dionicom autoputa A1, za koju je unazad 4-5 godine reagovala i lokalna zajednica Općina Kakanj te tražila od nadležnog lica da se omogući migracioni put za divlje životinje, a koji je prekinut izgradnjom ovog autoputa.

“Procedure prijava ovakvih šteta zavise svakako od osnova po kojem se prijavljuje šteta – u slučaju kasko police, zahtjev se podnosi neposredno osiguravajućoj kući dok u ostalim slučajevima zahtjevi se podnose upraviteljima pojedine vrste ceste shodno čl.13 Zakona o cestama”, pojasnio je Kadić.

KRETANJE DIVLJAČI

U skladu sa činjenicom da su neke vrste divljači aktivne noću, neke danju i u skladu sa činjenicom da divljač ima svoje uhodane puteve lovci i lovačka društva mogu pretpostaviti kretanje divljači.

Na osnovu ovih informacija se i traži postavljanje znakova “divljač na putu”.

Većina divljači kod nas je aktivna uvečer i/ili rano ujutro. Najčešće se prijavljuju nesreće gdje se kontakt ostvari sa većim vrstama (srna, divlja svinja, medvjed, vuk) jer tu nastaje više štete, ali redovno se da primjetiti i stradanje sitnije divljači poput zeca, lisice, kune, ali se iste štete ne prijavljuju od strane vlasnika automobile iz razloga što ne nastaje šteta na automobilima.

Na kraju treba zaključiti da je na osnovu znanja lovaca i lovačkih društava u saradnji sa nadležnim direkcijama za ceste/puteve neophodno da se poveća broj znakova “divljač na putu” kao i da se u narednom period prilikom izgradnje saobraćajnih komunikacija vodi briga o izgradnji prelaza za divljač jer, osim što nedostatak ovakvih vidova prelaza divljač tjera na migracije i dovodi do saobraćajnih nezgoda, ujedno smanjuje i kvalitet divljači zbog parenja u srodstvu odnosno smanjenja različitih DNK-ova u određenom području.

I.R.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti