Jelica Grujić, direktorica FIPA-e - Investicije u prošloj godini najviše išle u proširenje postojećih kapaciteta

Strana ulaganja su nešto sa čime se BiH, osobito u posljednjih nekoliko godina nije mogla pohvaliti budući da su bile u stalnom padu. Ipak, prema nekim izvorima u prošloj godini je došlo do njihovog blagog povećanja što je u ovoj krizi pozitivna naznaka. Nešto više o tome i očekivanjima budućih trendova rekla je u intervjuu za naš portal Jelica Grujić, direktorica Agencije za unaprijeđenje stranih investicija u BiH (FIPA).

U javnosti su se ovih dana pojavili različiti podaci o stanju stranih investicija u BiH u prošloj godini. Oni koje je dala Centralna banka pokazuju da je došlo do povećanja ulaganja , a drugi koje je iznijela Direkcija za ekonomsko planiranje(DEP) pokazuju smanjenje ulaganja. O čemu se tu radi?

Što se tiče podataka o stranim ulaganjima mi se oslanjamo na one analize koje radi Centralna banka BiH. Prema preliminarnim podacima Centralne banke priliv stranih ulaganja je u prošloj godini iznosio 612, 1 milijuna KM. To je povećanje od 80-tak posto u odnosu na prethodnu godinu. Ali kako se ne stvorila pogrešna slika da se radi o velikom prilivu stranih ulaganja moram naglasiti da se radi o niskoj bazi sa kojom se uspoređuje, a to je 2010. kada je priliv ulaganja iznosio 340 miliona KM. Za podatke koje je objavio DEP, a koji pokazuju smanjenje investicija, izvor je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koji podatke dobivaju na osnovu registriranih ugovora o ulaganjima koje im dostavljaju sudovi. S obzirom na različite metodologije obračuna koje koriste ova dva izvora moguće je da dođe određenog odstupanja u podacima. Također, trenutno ne postoji direktna povezanost sudova sa bazom u Ministarstvu tako da podatci nekada možda ne budu upisani odmah. Elektronska povezanost između sudova i ove baze smanjila bi ove razlike.

Kakav trend očekujete do kraja godine?

Opća situacija je jako nepredvidiva tako da se ne može ništa sa garancijom reći. Ono što je evidentno je to da postoji jedan blagi trend rasta i očekujemo da će se taj trend nastaviti.

Iz kojih zemalja su došle investicije?

Naša analiza je pokazala da ulaganja dolaze iz Rusije, Srbije, Austrije, Njemačke. Uglavnom se radi o investicijama u proširenje postojeće proizvodnje. Znači radi se o investitorima koji već imaju svoje kompanije i rade u BiH.

Imali ste susrete i sa nekim investitorima koji su sudjelovali na nedavno završenom Sarajevo biznis forumu. Postoje li neke konkretne naznake za ulaganje?

Sigurno je da su oni koji su došli na forum BiH već ukalkulirali kao destinaciju za ulaganje. Ipak, jako je teško u prvim razgovorima doći do informacije hoće li se netko odlučiti investitirati ili ne. Osnovni motiv svakog investitora je profit i dok dobro ne istraže tržište i osmotre cjelokupnu situaciju sigurno je da se neće odlučiti za investiranje.

Nestabilno političko okruženje, dugotrajne procedure registracije kompanija, zastoj u procesu integracija, te propuštena prilika za dobivanje Membership Action Plan (MAP) za NATO nisu baš stvari koje privlače investitore. Koliko je teško promovirati ulaganje s obzirom na situaciju u BiH?

Izuzetno teško. Promocija je uspostavljanje i održavanje kontakta sa određenom ciljnom grupom koja su za nas potencijalni i postojeći strani investitori te pružanje informacija koje vezane za okruženje, pravnu regulativu, radnu snagu, makroekonomske indikatore i sl., a koje bi mogle utjecati na odluku za ulaganje. Sve to dostavljamo zainteresiranoj ciljnoj grupi. Nekada je veoma teško iz tih informacija izvući ono što bi bilo ključno za donošenje odluke stranog investitora. Moramo biti realni i znati da su odluke svedene to hoće li moći ostvariti profit ili ne.

Koji su glavne prepreke za veće investiranje?

Prije svega tu je činjenica da imidž BiH kao poslovne destinacije nije na visokoj razini. To je nešto što investitor uzima u obzir kada razmatra hoće li uopće doći u BiH. Izvještaji koji se odnose na lakoću poslovanja, indeks korupcije, ekonomske slobode su izvještaji koje će svaki investitor pročitati prije nego postavi bilo kakvo dalje pitanje. U daljim kontaktima oni koji su počeli svoje aktivnosti u našoj zemlji kao prepreku često ističu komplicirane i nejasne procedure. Ima propisa koji i domaći investirori mogu teško savladati iako su bolje upoznati sa domaćim zakonima pa onda možete pretpostaviti kako se stranci snalaze u tome.

Također, moram naglasititi da se poboljšanje poslovnog okruženja ne može uraditi preko noći. Za neke krupnije korake potrebna je i izuzetna politička volja. O tome kako je moguće promijeniti procedure često navodim primjer Makedonije koja je bila blizu BiH na ljestvici lakoće poslovavnja, a danas je daleko ispred nas. Prvo se mora pripremiti poslovno okuženje da bi promocija imala uspjeha.

Svjetska banka je uložila značajne napore u reformi poslovnog okruženja u našoj zemlji. Kao rezultat toga je i realizacija poslovne mape za investitore koaj se nalazi na stranici FIPA-e koja sadrži preko 155 000 podataka. To je promotivni alat koji dosta pomaže investitorima da se upoznaju sa osnovim informacijama o našoj zemlji. Investitor koji razmatra BiH kao lokaciju potencijalih ulaganja može naći veliki broj detalnjih informacija o lokalnim zajednicama.

Dokle se došlo sa osnivanjem sektora za promociju malih i srednjih poduzeća za koji je Vijeće ministara predvidjelo da bude u okrilju FIPA-e?

To je bio prijedlog koji je ušao u zakonodavnu proceduru, ali je povučen. Ostaje da se vidi što će biti sa tim.

U Strategiji za unaprijeđenje stranih investicija kao važan faktor navedno i uspostavljenje čvršćih veza sa dijasporom. Koliko je u tom pravcu urađeno? Naime, dijaspora se često žali na nailazi na određeni zid u institucijama.

Dijaspora je veoma bitna kada se govori o stranim ulaganjima. Početkom sljedećeg mjeseca je Kongres dijaspore u Sarajevu i mi planiramo sastanak sa njima. I ranije smo imali kontakte sa pojedincima i u udruženjima iz dijaspore. FIPA je uvijek spremna da pruži sve informacije, predloži konkretne projekte, uspostavi kontakte. Nekada je jako važno samo uputiti investitore na pravu osobu sa kojom se treba razgovarati vezano za konkretne projekte.

Razgovarala: Danijela Kozina