Europska unija i NATO postigli su dogovor o infrastrukturnom projektu vrijednom 100 milijardi eura, čiji je cilj uspostavljanje takozvanog "Vojnog Schengena", mreže koja bi omogućila brzo premještanje vojnika i vojne opreme širom Europe. O tome je tokom konferencije u Atini govorio europski komesar za transport i turizam Apostolos Tzitzikostas.
Projekt podrazumijeva izgradnju ili modernizaciju 500 ključnih tačaka u naredne tri do četiri godine, kako bi infrastruktura bila prilagođena potrebama vojne mobilnosti.
Pojam "Vojni Schengen" odnosi se na sistem sličan slobodnom kretanju unutar schengenske zone, ali namijenjen vojnim operacijama. Cilj je omogućiti da vojnici, tenkovi, oprema i municija prolaze između država članica EU i NATO-a brzo i uz minimalne administrativne procedure.
Trenutno transport vojne opreme između država često usporavaju birokratske dozvole, različiti željeznički standardi, ograničenja mostova i puteva, kao i nedovoljno razvijena infrastruktura. Novi sistem trebao bi znatno skratiti vrijeme raspoređivanja snaga tokom vojnih vježbi, kriznih situacija ili sigurnosnih prijetnji.
Kako prenosi list eKathimerini, Tzitzikostas je izjavio da će projekt omogućiti "mnogo brže premještanje trupa i materijala iz jednog dijela unije u drugi".
Planirano je i formiranje zajedničkih rezervi vojne opreme po uzoru na Mehanizam civilne zaštite Europske unije, kroz koji države članice udružuju resurse u slučaju katastrofa i vanrednih situacija.
Prema riječima komesara, regulativa koja uređuje ovaj projekt trebala bi biti završena do 2027. godine, dok se početak pune funkcionalnosti infrastrukture očekuje početkom 2030-ih.
Tzitzikostas se osvrnuo i na ovogodišnju turističku sezonu, izrazivši uvjerenje da će ona ostati stabilna uprkos tenzijama na Bliskom istoku, koje su dovele do poremećaja u zračnom saobraćaju i rasta cijena goriva.
Naglasio je da putnici mogu bezbjedno planirati ljetovanja u Europi, ističući da snabdijevanje avionskim gorivom nije ugroženo.
"Nemamo nikakve pokazatelje da ponestaje avionskog goriva", rekao je Tzitzikostas, dodajući da se 70 posto goriva proizvodi unutar EU te da Unija raspolaže značajnim rezervama.
Prema njegovim riječima, otkazivanja letova u Europi povezana su "s troškovima, a ne s nestašicama".
Ipak, priznao je da će napetosti na Bliskom istoku i problemi u velikim regionalnim zračnim čvorištima neizbježno utjecati na turističke tokove.
"Sigurno će doći do pada broja turista s azijskih tržišta", izjavio je komesar.
"Međutim, gubici iz pojedinih dijelova svijeta bit će nadoknađeni unutar-europskim turizmom", dodao je.
Tzitzikostas je upozorio i na šire ekonomske posljedice krize na Bliskom istoku, navodeći da je Europa već pretrpjela štetu od oko 35 milijardi eura.
Ako sukob ne bude okončan u narednim sedmicama, upozorio je, "to će stvoriti probleme za realnu ekonomiju".
Posebnu zabrinutost, kako je naveo, izaziva rast cijena energije i đubriva, naročito pred zimu kada bi pritisak na snabdijevanje hranom mogao dodatno porasti.
"Situacija je izuzetno problematična", rekao je Tzitzikostas, dodajući da je Europska komisija već pripremila paket mjera koje države članice mogu odmah primijeniti kako bi ublažile dio posljedica.
Na pitanje razmatra li EU zajednički model finansiranja putem zajedničkog zaduživanja, odgovorio je da je "sve na stolu".
