Zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a Kevin Hamilton izjavio je u razgovoru za Fenu da je Bosna i Hercegovina danas bliže članstvu u NATO-u nego ikada ranije, ali da su za napredak na tom putu, osim ispunjavanja kriterija, ključni unutrašnji konsenzus i nastavak jačanja odbrambenih kapaciteta, institucija i otpornosti države.
Govoreći o razlikama u mišljenjima širom političkog spektra u BiH kada je u pitanju članstvo u NATO-u, kazao je da su u Savezu svjesni toga, ali je naglasio da je za članstvo potreban nacionalni konsenzus.
"Mi u NATO-u znamo ponešto o konsenzusu. Savez smo od 32 zemlje kojima je za svaku važnu odluku potreban konsenzus da bi se krenulo naprijed. Ako mi to možemo postići među 32 članice svakodnevno i sedmično, mislimo da postoji prostor da BiH pronađe konsenzus među tri zajednice o velikim odlukama, bilo da je riječ o putu prema euroatlantskim integracijama ili bilo čemu drugom. Međutim, za sada ne želimo da postanemo opsjednuti samo pitanjem članstva i predložili bismo vlastima BiH da također ne budu fokusirane isključivo na to pitanje, jer u okviru naših sadašnjih mehanizama imamo mnogo alata za izgradnju kapaciteta koje možemo koristiti i u budućnosti", kazao je ambasador Hamilton.
Ocijenio je da je Bosna i Hercegovina danas bliže članstvu u NATO-u nego ikada ranije, ali i da, osim unutrašnjeg konsenzusa u BiH, mora postojati i spremnost unutar Saveza za prijem novih članica.
Istakao je da je BiH u proteklih 30 godina prošla dug i značajan put, podsjetivši da je zemlja napredovala od perioda kada je bila razorena najtežim ratom koji je Evropa doživjela nakon Drugog svjetskog rata.
"Znam da postoji određeni stepen cinizma i da mnogi građani BiH smatraju da se euroatlantske integracije odvijaju presporo. Međutim, u ukupnom historijskom kontekstu 30 godina zapravo nije toliko dugo razdoblje, a u tom perodu BiH je ostvarila značajan napredak, približila se Evropi i NATO-u. Dubina i sofisticiranost odnosa koje BiH danas ima s NATO-om zaista su izuzetni i upravo na tom odnosu želimo dalje graditi saradnju", rekao je ambasador.
Na pitanje da li su unutar NATO-a vođeni razgovori o mogućem vremenskom okviru za upućivanje formalnog poziva BiH za članstvo, kazao je da, kada je riječ o pristupanju, bilo da se odnosi na BiH ili neku drugu partnersku ili aspirantsku zemlju, ne rade na osnovu rokova već na osnovu kriterija, standarda i napretka u ispunjavanju svih zahtjeva potrebnih za članstvo u NATO-u.
"Na to smo fokusirani. I još jednom, naša poruka vlastima i građanima BiH je da pokušaju izbjeći da budu opsjednuti samo krajnjim ciljem pristupanja. U situaciji nedostatka političkog konsenzusa jasno je da se pristupanje neće dogoditi sutra, ali stvari se mogu promijeniti", istakao je.
U tom kontekstu, poručio je bh. vlastima da rade na tome da zemlja bude spremna za eventualni poziv u NATO kroz uspostavljanje svih potrebnih proceduralnih i praktičnih mehanizama koji bi BiH učinili privlačnim kandidatom za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu.
"A to se može dogoditi prilično iznenada. Ko bi prije pet ili šest godina pomislio da će Švedska i Finska, neutralne nordijske zemlje, postati članice NATO-a? Međutim, jesu i to se dogodilo vrlo brzo zato što su njihove oružane snage već bile visoko interoperabilne s NATO snagama. Imale su sve karakteristike demokratske kontrole i otpornosti nad oružanim snagama i sigurnosnim sektorom. Također je postojao snažan konsenzus unutar tih društava za pristupanje NATO-u", kazao je Hamilton.
U razgovoru za Fenu, zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a ukazao je i na značaj zapadnog Balkana i BiH za Sjevernoatlantski savez, naglasivši da će ova regija uvijek biti prioritet za NATO.
"Tokom godina mnogo smo uložili u ovaj odnos. Vi ste evropska zemlja u srcu jugoistočne Evrope i zato stabilnost i sigurnost ovdje znače stabilnost i sigurnost za Evropu i euroatlantski prostor. Stoga uvijek naglašavamo da NATO nikada neće dopustiti stvaranje sigurnosnog vakuuma u BiH ili na zapadnom Balkanu. Bez obzira na to šta se dešava na globalnom geopolitičkom planu, uvijek ćemo s velikom pažnjom pratiti sigurnost, stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine", istakao je.
Između ostalog, komentirao je i ruski uticaj na ovim prostorima, upozoravajući da Rusija, tradicionalno, ima maligni uticaj na zapadnom Balkanu. To je, dodao je, činjenica koju historija jasno pokazuje.
"Zato ohrabrujemo naše partnere u Bosni i Hercegovini da budu oprezni prema toj činjenici, toj historiji i toj stvarnosti. NATO je posvećen pomoći BiH da razvije alate koji će joj omogućiti otpornost na tu prijetnju", poručio je.
Također, komentirao je i nedavnu ostavku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, rekavši da mu nije poznato da li je ruski uticaj ili pritisak igrao bilo kakvu ulogu u njegovom povlačenju te da će, na kraju, odluku o daljnjem putu donijeti Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira.
"Očekujemo njihove smjernice i odluku", dodao je.
Na kraju razgovora, osvrnuo se i na prvu zajedničku vojnu vježbu NATO-a sa Srbijom, koja je počela 12. maja, istakavši da NATO svakako poštuje politiku vojne neutralnosti Srbije.
"Međutim, veoma nas ohrabruje što smo pozvani i prihvaćeni za učešće u ovoj vježbi koja je trenutno u toku i odvijat će se narednih nekoliko sedmica. NATO želi imati otvoren i transparentan odnos sa Srbijom, zasnovan na povećanju međusobnog povjerenja, dijaloga i vojne saradnje. Ova vježba, koja se trenutno održava na jugu Srbije, usmjerena je na jačanje kapaciteta za operacije podrške miru. To je vrsta vojne saradnje kakvu želimo imati sa Srbijom i radujemo se produbljivanju dijaloga i saradnje ukoliko je i srpska strana otvorena za to", zaključio je ambasador Hamilton.
Zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a Kevin Hamilton tokom službene posjete Bosni i Hercegovini sastao se sa bh. zvaničnicima s kojima je razgovarao o saradnji, jačanju partnerskih odnosa, reformskim procesima, modernizaciji Oružanih snaga BiH te unaprjeđenju otpornosti institucija na savremene sigurnosne izazove.
Osim funkcije zamjenika pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za partnerstva u Odjelu za politička pitanja i sigurnosnu politiku, Hamilton trenutno obavlja i funkciju specijalnog predstavnika generalnog sekretara NATO-a za Kavkaz i Centralnu Aziju. Riječ je o iskusnom kanadskom diplomati koji je ranije bio ambasador Kanade u Turskoj, Rumuniji, Bugarskoj i Moldaviji, a tokom diplomatske karijere službovao je i u Sarajevu.
Između ostalog, od 2020. do 2023. godine obavljao je funkciju generalnog direktora za međunarodnu sigurnosnu politiku u okviru Global Affairs Canada, gdje je bio zadužen za međunarodne odbrambene i sigurnosne odnose, NATO i transatlantsku sigurnost, sjevernoameričku odbrambenu saradnju, sigurnosnu politiku indo-pacifičke regije, kao i pitanja neširenja naoružanja i kontrole oružja.
