Fokus novih generacija leži u zadovoljstvu i smislu, poslodavci će se morati prilagoditi

15.12.2022. 12:49 / Izvor: Akta.ba
tržište rada

Zadnjih 10 godina desile su se velike promjene na polju digitalizacije i globalizacije i sve to je uticalo na tržište rada, kako na potražnju tako i na ponudu.

Koliko domaće kompanije primjenjuju kvalitetne selekcijske programe upošljavanja, koliko se moraju prilagoditi novim generacijama na tržištu radne snage, na koji način koristiti prednosti koje nove generacije nude, premostiti različitosti u radnoj etici između starijih i mlađih uposlenika bile su teme koje su ispratile tridesettreći Business cafe.

O konkurentnosti radne BiH snage danas je jako teško govoriti, mišljenja je Mersiha Mima Mehić, Generalna direktorica Kolektiv d.o.o – MojPosao.ba.

"Kada gledamo naše tržište s jedna strane nezaposlenost nam je na nekih 30 posto, anketna nezaposlenost je 17 posto, što je još uvijek popriličan broj nezaposlenih u našoj zemljiu. Međutim na drugoj strani su poslodavci koji kažu da ne mogu naći kvalitetne ljude. Prema posljednjim podacima entitetska Udruženja poslodavaca procjenjuju da 30 hiljada radnika trenutno nedostaje domaćem tržišu. Dolazimo do zaključka da oni ljudi koji su na birou rada ili neispunjavaju uslove ili ne žele da rade”, kazala je Mehić.

Sve što se dešava na tržištu BiH usko je povezano sa tržištima u regiji ali i svijetu.

Mehić kaže da se često ova činjenica ne uzima u obzir kada se generaliziraju problemi našeg tržišta. Za vrijeme pandemije, što je i globalni trend, broj poslova je narastao kao nikad ranije. A broj radno sposobnog stanovništva je u velikom padu. Zadnjih godina prisutan je veliki trend uticaja pokreta poput globalizacije, digitalizacije i migracije stanovništva.

NEMA VIŠE JEFTINE RADNE SNAGE

Iako smo prošlih godina imali veliku mogućnost za izvoz radne snage, stručnjaci su se složili da to danas nije slučaj. Radnu snagu koju smo nekada izvozili u nama susjedne zemlje njima više nije dovoljna. Broj radnih dozvola koje je Vijeće ministara izdalo za ovu godinu je 1270, ova kvota je popunjena još u šestom mjesecu te su na zahtjev poslodavaca iste dopunjene.

“Više se ne možemo hvaliti konkurentnosti. Ranije smo govorili da imamo jeftiniju i obrazovaniju radnu snagu to više nije činjenica. Ono što se desilo u BiH u protekloj godini jeste veliki rast inflacije što je dodatno opteretilo poslovnu zajednicu”, kaže Mehić.

Samir Jusufović, Izvršni direktor direkcije za pravne poslove, upravljanje organizacijom i ljudskim resursima BH Telecoma kazao je da danas ljudi odlaze raditi negdje drugo bez ikakvih problema, nema prepreka ni barijera kako jezičkih tako i u znanju, svje je dostupno.

“Danas znanja postaju globalna, vrlo se lako možete educirati za tržište koje ima potrebu za radnom snagom. Mi se moramo baviti drugim problemima a to je kako i na koji način da zadržimo radnu snagu uz naravno aspekt privlačenja radnika. Cijelo tržište treba da radi na tome kako postati atraktivno a konkurentnost naše radne snage je neupitna”, kazao je Jusufović.

PRITISAK NA POSLODAVCE

Danas je jako veliki pritisak na poslodavce, kompanije, sve ono što se podrazumjeva da je pod zaduženjem države, obrazovnog sistema ili nekih drugih institucija sada je spalo na njih.

Mehić je kazala da su to sve tržišne prilike i da ih polodavci kao takve trebaju prihvatiti ali da je to veliki proces. Procjene i karijerno planiranje zahtijevaju vrijeme, budžete ali i resurse ljude koji će te procese iznijeti.

Osvrnula se i na trenutnu potražnju na tržištu kazavši da su skoro pa svi poslovi traženi. Jedan kontinuitet potražnje i dalje je vode trgovci, komercijalisti, administrativni radnici i radnici u proizvodnji.

Još uvijek je velika potražnja i nedostaka inžinjera, pozicija u IT, tehnologije. Globalno su tražene pozicije za brigu o ljudima i medicinske usluge različitih profila. Kako Mehić kaže ovi trendovi se nisu značajnije mijenjali prethodnih godina.

Kada je riječ o poslovima u telekomunikacijama jednom obučen radnik za procese u ovoj branši vrlo je tražen i vrlo rado prelaze u druge veće telekomunikacijske kompanije.

Jusufović kaže da i kad bi pronašli načina da damo takve finansijske uslove kao što nude konkurentne eminentne telekom kuće u svijetu vi morate stvoriti i takve uslove za život.

"Život u Sarajevu i život u Dohi ili Berlinu jasno se razlikuje, to je sad veliki pritisak na kompanijama i one to same ne mogu iznijeti, potreban je cijeli sistem i okruženje. Mnogi koji su otišli vani da rade kažu da onaj ekonomski faktor u BiH nije bio presudan za odlazak, nego su tu mnogi drugi razlozi na koje kompanije ne mogu same uticati”, kazao je.

Prema podacima koji su prezentirani oko 70 posto žena radno sposobnih na tržištu BiH ne radi. Oko 45 posto je to na svjetskom nivou.

Mehić kaže da se pokazalo da ako kompanije uvode više fleksibilnosti, u kontekstu kada odakle i kako se radi, u kompanijama bi bilo više žena. Sistemi se moraju adaptirati.

Pandemija je jako uticala na rast poslova, nastale su nove profesije ljudi su se masovno prekvalifikovali.

Zadnjih 10 godina desile su se velike promjene na polju digitalizacije i globalizacije i sve to je uticalo na tržište rada, kako na potražnju tako i na ponudu.

Određene industrije prestaju da postoje i mijenjaju se. Ovo će se u budućnosti najviše odraziti na sektor bankarstva i obrazovanja.

"Kada govorimo o obrazovanju trenutno ne postoji nikakva mogućnost da trenutni sistem obrazovanja odgovori na potrebe tržišta rada. Promjene koje se dešavaju, dešavaju se toliko brzo do onog momenta kad smo mi sposobni da identifikujemo šta se desilo da iznesemo određene podatke, među nama se desila neka nova promjena”, govori Mehić.

GENERACIJA Z I MILENIJALSI

Pitanje koje muči mala i srednja preduzeća ali i velike korporacije koje još uvijek nisu svjesne promjena, jeste na koji način se prilagoditi i upravljati novim generacijama koje dolaze.

"Jedno treba svima da bude na pameti a to je da smo mi svi ljudi. Da sve što želimo sebi treba da osiguramo i svojim zaposlenicima, to je polazna tačka. Ovo iako treba da bude nešto potpuno normalno i jednostavno ponekad je najkomplikovanije. Kada ljudu prođu kroz određenu traumu, spomenut ću period pandemije, počnu da se pitaju zbog čega žive, ne zbog čega rade. E tek tada počnu gledati na ove stvari potpuno drugačije. Više nije balans poslovnog i privatnog već privatnog i poslovnog. Posao nije jedini na svijetu puno je bitnijih stvari", kaže Mehić.

Promjene koje sad živimo su najveće promjene od Industrijske revolucije.

Naše generacije stoje iza neke tzv. tradicionalne tvrdnje da trebamo raditi da bi živjeli bolje, ali generacija Z živi jednu novu filozofiju, kaže Mehić. Oni smatraju da rad nije nužna stvar u njemu traže smisao. Oni nisu zaintersirani ni da posjeduju vlastite nekretnine. Fokus novih generacija leži u zadovoljstvu, uživanju u životu i smislu.

Za poslodavce i kompanije ovo je jedan novi zahtjev. Sada će morati više razmišljati koje vrijednosti njihove kompanije predstavljaju, kakva im je ekološka i drušvene odgovornost i slično.

Ovaj izazov je pred kompanijama prisutan već neko vrijeme kaže Jusufović, samo je pitanje da li one to žele. Kraj je jednostavan, ukoliko žele biti konkurentni neće imati druge mogućnosti.

“Naš posao je sada da lidere, šefove u kompanijama naučimo da moraju da se bave ljudima a ne poslom. Vođa tima treba da upravlja timom koji će da obavi određeni posao. Poslodavci moraju da rade više na tome kako da postanu atraktivniji. Moraju izgraditi svoju kuturu koja se mora provoditi do kraja a ona se prije svega odnosi na bavljenje pojedincem. Generacija Alpha je naša realnost u narednih pet godina oni vrlo brzo postaju naše tržište rada. 2/3 njih je spremno da radi samo za sebe žele biti samostalni", govori i dodaje da globalni trendovi neće zaobići našu zemlju. Moramo se pripremiti i kao država i kao poslodavac da nađemo načina da privučemo ljudi iz vana na pozicije koje su trenutno u potrazi za radnom snagom.

Mehić govori kako su kompanije u regiji dosta ispred nas kada je riječ o razvoju iz segmenta kadrovskog do HR, koji je još u povojima kada je naša zemlja u pitanju.

Zaključili su da kada je riječ o malim kompanijama osoba koja ju vodi treba samo da bude čovjek, moramo da pođemo iz vlastite pozicije. Treba imati empatiju i na sve načine pokušati se staviti u cipele zaposlenika i omogućiti im da rad ne bude posao već uživanje.

Lider treba da se bude primjer a ne funkcija. Ulaganje u međuljudske odnose i komunikaciju će biti ključ daljeg razovoja svih kompanija na tržištu. Bazična komunikacija je osnov, trebate znati prepoznati tuđu komunikaciju i da prihvatimo da nešto što je nekome bitno i podrazumjeva se nije nekome drugom.

Business cafe je event u organizaciji firme GMS koji ima za cilj podsticanje poduzetničkih aktivnosti kroz inspirativne priče uspješnih poduzetnike te samim tim i jačanjem društva u cijelini.

I.R.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti