Samo da plate ne povećaju: Kako poslodavci vide rješenje krize

Poslodavci u Republici Srpskoj smatraju da uopšte nije rješenje u usklađivanju plata sa inflacijom već u smanjenju cijena! 

Ovo za Srpskainfo kaže Dejan Mijić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, koji tvrdi da takvo povećanje plata vodi ka uništavanju pojedinih privrednih grana.

Vlada svojim mjerama treba da, kako tvrdi, spriječi divljanje cijena.

"Ja nisam u Vladi, ali mislim da ima rješenja. Rješenje je i štednja u javnom sektoru. Nije realno da nama radnici bježe u javni sektor i da onda neko javno kaže kako među njima ima i onih koji primaju plate, a sjede po kafanama, umjesto da rade na poslu. Takve stvari u realnom sektoru su nezamislive. Kod nas i vlasnik i direktor, a kamoli radnik, rade jedan i po posao i nemamo lufta za neke stvari koje se dešavaju u javnom sektoru", ističe Mijić.

Siva zona

S druge strane, uvjerava on, u Evropskoj uniji se uopšte ne trude da povećavaju toliko plate već da smanje cijene.

"Primoravanjem na povećanje minimalne plate realni sektor se sve više gura u sivu zonu. Javna je tajna da se ovdje isplaćuju plate iz dobiti. Većina poslodavaca smatra da je to regularno, da je to njihova ostvarena dobit i iz toga isplaćuju radnike. To mogu da rade određene grane, određene ne mogu. Zato dolazimo u situaciju da ćemo ovakvim nekontrolisanim rastom najniže plate i plata dovesti do odumiranja određenih sektora. Ja se nalazim u javnom prevozu putnika, to je sektor koji ne može da prati taj rast plata sa ovim cijenama, koje su prevelike za putnike ", navodi Mijić.

S druge strane, radnici imaju argument da im svakog mjeseca plata manje vrijedi zbog konstantnog poskupljenja.

"Zato Vlada treba svojim mehanizmima da zaustavi rast cijena", smatra Mijić.

Doprinosi

Na konstataciju da je Vlada FBiH na prijedlog poslovne zajednice uputila u skupštinsku proceduru određena zakonska rješenja u cilju povećanja plata u realnom sektoru, Mijić kaže da su takve povišice moguće i u Republici Srpskoj.

"Jedan od načina je da uradimo ono što je učinila Crna Gora, a to je da se finansiranje zdravstva prebaci na prihode od indirektnih poreza, a da se ukinu doprinosi za zdravstvo i taj dio da se prebaci za plate", smatra potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.

Drugo, kako kaže, poslodavci imaju informaciju da je visok nivo punjenja budžeta, pa bi Vlada RS mogla smanjiti zbirnu stopu doprinosa.

Vlada Federacije BiH predložila je povećanje neoporezivog dijela dohotka na 1.000 KM u cilju povećanja plata u realnom sektoru. U Republici Srpskoj je toliki iznos neoporezovan od 2022. godine, kada je i smanjena stopa poreza na dohodak sa deset na osam odsto. Tada je poslodavcima smanjena i zbirna stopa doprinosa sa 32,8 na 31 odsto. Osim toga, Vlada RS je poslovnoj zajednici prošle godine ukinula i neke parafiskalne namete, koji se mjere milionima maraka. Rezultat svega toga je da je prošle godine poslovna zajednica zaradila gotovo tri milijarde konvertibilnih maraka. Porez na dobit je već godinama isti, za razliku od ostalih direktnih poreza i doprinosa, koje Vlada konstantno koriguje. Poslovna zajednica nema porez na dividendu.

Javni sektor

Uprkos svemu tome, tvrde da nemaju prostora za povećanja plata.

Analizirajući posljednje podatke koje objavljuje Zavod za statistiku RS,  prosječne plate u realnom sektoru su porasle za 100 do 150 konvertibilnih maraka. Odnosno, najveći rast plata do 20 odsto ostvaren je u najmanje plaćenim djelatnostima u realnom sektoru. Tako je zvanična prosječna plata u građevini u novembru 2021. godine bila 750 KM, a novembru prošle godine 875 KM. U trgovini je bila 799, a povećana je na 961 KM. Mada, postoje i firme koje uopšte nisu povećavale plate zaposlenima.

To nije slučaj u javnom sektoru, koji je prošle godine nekoliko puta povećavao plate. Tako je prosječna plata u novembru 2021. godine u javnoj upravi bila 1.299 KM, a povećana je na 1.533 KM.

ZA STRANCE 1.400 DOZVOLA

Poslodavci u Republici Srpskoj će u 2023. godini moći da zaposle 1.400 stranih državljana jer je toliki broj dozvola odobrila Vlada Republike Srpske. Danko Ružičić, potpredsjednik Saveza sindikata za privredu Republike Srpske, kaže da se od 1.400 dozvola za rad njih 400 odnosi na obnavljanje postojećih. On smatra da je taj broj stranih radnika u Republici Srpskoj zanemariv u odnosu na ukupan broj radnika kojih, po zvaničnim informacijama, ima oko 289.000.

"Uglavnom su to građevinski radnici koje viđamo u Banjaluci na građevinama. Nije problem dovesti takve radnike da rade, ali poslodavci ne mogu da zamjene sve radnike u privredi sa tim uvoznim ljudima. Ne mogu doći u fabriku da rade ako nisu obučeni za tu vrstu poslova. Mogu da nađu za fizičke i manuelne poslove u građevini nekog ko zna da čita građevinske projekte, i u poljoprivredi, ali ne mogu za svaku djelatnost", smatra Ružičić.