Polisa čuva plodove rada

Milionske štete od grada, mraza, suše i drugih prirodnih nepogoda poljoprivrednici u Republici Srpskoj sabiraju gotovo svake godine, ali uprkos tome većina njih izbjegava da osigura uslove svog rada, a kako bi motivisali proizvođače da kupe polisu i neutrališu rizike u proizvodnji, resorno ministarstvo je za subvenciju premije ove godine izdvojilo više nego duplo novca u odnosu na lani.

Svijest domaćih poljoprivrednika o značaju polise osiguranja lani je porasla u odnosu na posljednje dvije godine, ali je i dalje na zanemarljivom nivou, budući da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS lani sufinansiralo premiju osiguranja za svega 231 proizvođača, od oko 14.000 gazdinstava koliko ih postoji u Republici Srpskoj.

Direktor Agencije za agrarna plaćanja RS Predrag Sladojević kaže za “Glas” da je lani za subvenciju premije iz agrarnog budžeta bilo izdvojeno 620.000 KM, a ove godine za te namjene biće obezbijeđeno 1,5 miliona maraka.

"Lani smo imali rast broja korisnika subvencije za oko 66 odsto u odnosu na 2021. godinu, a ukupna suma osiguranja usjeva bila je viša od 1,37 miliona KM. Očekujemo da ove godine još više poljoprivrednika osigura svoju proizvodnju, naročito jer je limit prema korisniku sada povećan sa 25.000 maraka na 40.000 KM", rekao je Sladojević.

On je dodao da se visina podsticajnih sredstava isplaćuje u iznosu do 50 odsto od iznosa osiguranja.

"Unazad tri godine isplaćivali smo tačno 50 odsto premije, iako u pravilniku piše do tog procenta. Praksa pokazuje da usjeve osiguravaju obično oni proizvođači koji su ranije pretrpjeli štetu", naveo je on.

Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović kaže za “Glas” da se proizvođači ne odlučuju na osiguranje proizvodnje zbog previsokih cijena polise, ali i zbog nepovjerenja prema osiguravajućim kućama.

"Osiguranja imaju neke kriterijume koji nama ne idu na ruku. Kada dođe do određene štete, komisija izađe na teren i na primjer ako je u voćnjaku nakon grada od 100 jabuka na stablu ostalo njih 20 oni priznaju štetu u visini od 80 odsto, a to što je i tih 20 jabuka trulo i oštećeno, ne zadovoljava potrebe tržište već će završiti u preradi njih ne zanima i proizvođač je automatski u minusu", pojasnio je Dojčinović. On je dodao da osiguranje jednog hektara voćnjaka od svih nepogoda košta u prosjeku oko 10.000 KM, što je, kako tvrdi, mnogo za male i srednje proizvođače te da to sebi mogu priuštiti samo veliki robni proizvođači.

Predsjednik Skupštine udruženja osiguravajućih društava RS Bojan Popović kaže za “Glas” da već nekoliko godina putem raznih edukacija nastoje približiti poljoprivrednicima sve benefite osiguranja proizvodnje, ali da značajnijih pomaka nema.

"Osiguranje se obračunava u procentima u odnosu na proizvodnju i ne može biti skupo, naročito kad vam 50 odsto polise subvencioniše Republika. Resorno ministarstvo uz osiguravajuće kuće je dalo sve od sebe da poljoprivrednici ozbiljnije shvate ovaj vid zaštite, ali kod proizvođača nije razvijena kultura iz oblasti osiguranja. Ako ni dodatno povećanje sredstava za subvencije ne da rezultate ne znam šta dalje", kazuje Popović.

Uslovi

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da pravo na sredstva za sufinansiranje premije osiguranja primarne poljoprivredne proizvodnje imaju korisnici podsticaja koji se bave stočarskom, voćarsko-vinogradarskom, te povrtarskom i ratarskom proizvodnjom.

Korisnici pravo na podsticajna sredstva ostvaruju na osnovu zahtjeva koji podnose Agenciji za agrarna plaćanja i uz koji prilažu polisu osiguranja za tekuću godinu te dokaz o izvršenoj uplati osiguranja.