Pravilnik o registru reprocentara, testnih stanica i selekcijskim metodama u pčelarstvu

Službeni Glasnik RS, broj 19, 06.03.2026. godine

Na osnovu člana 7. stav 8. Zakona o pčelarstvu (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 52/10 i 17/23) i člana 76. stav 2. Zakona o republičkoj upravi (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 115/18, 111/21, 15/22, 56/22, 132/22 i 90/23), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede d o n o s i

P R A V I L N I K

O REGISTRU REPROCENTARA, TESTNIH STANICA I

SELEKCIJSKIM METODAMA U PČELARSTVU

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuju se način vođenja i postupak upisa u registar reprocentara i registar testnih stanica, osnovna pravila uzgoja, selekcije, testiranja i reprodukcije pčelinjih matica, nivo i oblici selekcijskih metoda, način ocjenjivanja i izračunavanja rezultata testa i uzgojne vrijednosti, te objava rezultata provedenog testiranja.

Član 2.

Ovaj pravilnik doprinosi poboljšanju kvaliteta uzgojenih matica, selekciji i usmjeravanju uzgoja s ciljem povećanja proizvodnje i kvaliteta pčelinjih proizvoda, te poboljšanju odlika ponašanja pčela u Republici Srpskoj.

Član 3.

Pojedini izrazi koji se koriste u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje:

1) reprocentar je registrirani pčelinjak u kome se vrši uzgoj, selekcija i reprodukcija pčelinjih matica,

2) testna stanica je mjesto gdje se testiraju kćerke matica rodonačelnica,

3) matica rodonačelnica je matica od koje se uzima genetski materijal (matična larva) i koja je u periodu selekcije potvrđena kao matica dobrih osobina bitnih u pčelarstvu,

4) linija pčela je pojam u genetici koji se odnosi na porijeklo pčela, odnosno poznatu i kroz selekciju pozitivno do- kazanu maticu i njeno potomstvo,

5) starter je pčelinje društvo u koje se presađuje genetski materijal (matična larva) i koje ga njeguje do prebacivanja u bilder,

6) bilder je pčelinje društvo u koje se presađuje genetski materijal (matična larva) i koje ga njeguje do prebacivanja u oplodnjak,

7) oplodnjak (nukleus) je košnica malog formata u ko- joj se nalazi mlada nesparena matica do momenta oplodnje i zalijeganja jaja,

8) testiranje je ispitivanje svojstava pčelinjih matica,

9) performans test je test matica na sopstveni rast i razvoj,

10) progeni test je test kojim se testiraju osobine potomstva.

Član 4.

(1) Radi uzgoja, selekcije i reprodukcije pčelinjih matica, reprocentar treba da ispunjava sljedeće uvjete:

1) da ima najmanje 100 pčelinjih zajednica, smještenih u isti tip košnica, lociranih na istom mjestu i udaljenih od ostalih pčelinjaka najmanje tri kilometra, adekvatnu opremu i prostorije za manipulaciju genetskim materijalom,

2) da ima lice osposobljeno za proizvodnju matica,

3) da ima matice koje su prošle testiranja u skladu sa ovim pravilnikom.

(2) Radi obavljanja djelatnosti propisane ovim pravilnikom, testna stanica treba da ima najmanje 16 pčelinjih zajednica, smještenih u isti tip košnica i lociranih na istom mjestu.

(3) Reprocentar i testna stanica ne mogu biti registrirani kod istog pčelara.

(4) Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske (u daljem tekstu: Ministarstvo) vodi registar reprocentara i registar testnih stanica.

(5) Rad reprocentara i testnih stanica je pod stalnim nadzorom komisije koju rješenjem imenuje ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: ministar), a koja ima najmanje tri člana, i to najmanje po jednog predstavnika Ministarstva, naučne institucije i Saveza udruženja pčelara Republike Srpske.

(6) Komisija iz stava 5. ovog člana vrši terenski obilazak i sačinjava zapisnik, sa mišljenjem u vezi sa ispunjenošću uvjeta za upis u registar reprocentara i registar testnih stanica u pčelarstvu.

Član 5.

(1) Za upis reprocentra u registar reprocentara pčelar podnosi pisani zahtjev Ministarstvu.

(2) Zahtjev iz stava 1. ovog člana treba da sadrži podatke

koji se odnose na:

1) registracioni broj pčelinjaka,

2) broj pčelinjih društava,

3) tip košnica,

4) broj oplodnjaka i tip,

5) lokaciju, udaljenost od ostalih pčelinjaka,

6) stručna lica,

7) tehničku opremljenost.

(3) Uz zahtjev iz stava 2. ovog člana pčelar dostavlja i uvjerenje o zdravstvenom stanju pčela, koje nije starije od tri mjeseca.

(4) Na osnovu podnesenog zahtjeva, Ministarstvo utvrđuje da li su ispunjeni propisani uvjeti, a radi provjere ispunjenosti uvjeta, na teren upućuje komisiju iz člana 4. stav 5. ovog pravilnika.

(5) Ministarstvo donosi rješenje o upisu reprocentra u registar reprocentara ukoliko su ispunjeni uvjeti iz člana 4. ovog pravilnika i ako su matice ocijenjene minimalnom prosječnom ocjenom 2,5.

Član 6.

(1) Rješenje iz člana 5. stav 5. ovog člana može se staviti

van snage:

1) na osobni zahtjev pčelara,

2) prestankom obavljanja pčelarske djelatnosti,

3) brisanjem iz Registra pčelara.

(2) Ministar može ukinuti rješenje iz stava 1. ovog člana ako:

1) je rješenje doneseno na osnovu netačnih podataka,

2) pčelar prestane da ispunjava uvjete propisane ovim pravilnikom,

3) je testirana matica u toku dvogodišnjeg testiranja na testnoj stanici ocijenjena minimalnom prosječnom ocjenom nižom od 2,5.

Član 7.

(1) Za upis testne stanice u registar testnih stanica pčelar podnosi pisani zahtjev Ministarstvu.

(2) Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana pčelar dostavlja dokaze o ispunjenosti uvjeta iz člana 4. stav 2. ovog pravilnika.

(3) Na osnovu zahtjeva i zapisnika komisije iz člana 4. stav 5. ovog pravilnika, ministar donosi rješenje o upisu testne stanice u registar testnih stanica, na period od pet godina, sa mogućnošću produženja na isti rok.

(4) Rješenje iz stava 3. ovog člana može se staviti van snage u sljedećim slučajevima:

1) na osobni zahtjev pčelara,

2) prestankom obavljanja pčelarske djelatnosti,

3) brisanjem pčelara iz Registra pčelara.

(5) Ministar može ukinuti rješenje iz stava 3. ovog člana ako:

1) je rješenje doneseno na osnovu netačnih ili nepotpunih podataka,

2) pčelar prestane da ispunjava uvjete propisane ovim pravilnikom.

Član 8.

(1) Rezultati testiranja pčelinjih matica, dobiveni u skladu sa ovim pravilnikom, dostavljaju se komisiji iz člana 4. stav 5. ovog pravilnika.

(2) Komisija, putem izvještaja za tekuću godinu, dosta-

vlja Ministarstvu objedinjene rezultate testiranja pčelinjih matica do 31. oktobra.

(3) Ministarstvo dostavlja rezultate pčelaru čije su matice bile u testiranju, Savezu udruženja pčelara Republike Srpske i stavlja ih na uvid javnosti.

Član 9.

(1) Pčelar u reprocentru dužan je da unutar svog pčelinjaka kontinuirano prati i ocjenjuje sve proizvodne zajednice sa pripadajućim maticama, najmanje jedanput mjesečno.

(2) Kontrolni pregledi vrše se u periodu proljeća i jeseni.

(3) Kontrolnim pregledom prate se sljedeće osobine pčelinjih zajednica i matica:

1) sposobnost prezimljavanja,

2) kvalitet polaganja jaja (kompaktnost legla),

3) brzina proljećnog razvoja,

4) mirnoća pčela na okvirima,

5) agresivnost pčela pri otvaranju košnice (odbrambeni

nagon),

6) rojidbeni nagon,

7) snaga pčelinje zajednice tokom godine,

8) produktivnost,

9) higijensko ponašanje pčela.

(4) Svi podaci i ocjene upisuju se u uzgojni karton za svaku pčelinju zajednicu, a izgled obrasca nalazi se u Prilogu ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni dio.

Član 10.

(1) Odabiranje pčelinjih zajednica za odgoj matica vrši se od najmanje osam linija pčela (osam rodonačelnica), a svaka linija pčela (jedna rodonačelnica) sadrži osam do deset pčelinjih društava sa maticama, koje su međusobno sestre po majci i potiču od matice rodonačelnice.

(2) Na godišnjem nivou u pčelinjaku je konstantno u testu osam linija pčela (rodonačelnica).

(3) Na kraju sezone biraju se četiri najbolje matice iz četiri linije pčela, koje ostaju u selekciji za dalju reprodukciju i proizvodnju matica za tržište, a za naredni selekcijski period

se ponovo bira novih osam linija pčela, dok se lošije linije pčela izbacuju i uvode se nove četiri linije pčela (rodonačelnice).

Član 11.

(1) Matice od kojih se uzima genetski materijal (larvice) za uzgoj nove generacije matica biraju se iz pčelinjih zajednica koje su pokazale najbolje rezultate u toku testiranja.

(2) U osnove vještačkih matičnjaka presađuju se larvice stare od šest do 12 sati.

(3) Ram sa presađenim larvicama dodaje se u starter, gdje se vrši formiranje matičnjaka, a zatim se prebacuje u bilder na dovršavanje matičnjaka ili se koristi isto pčelinje društvo.

(4) Dovršen i zatvoren matičnjak prebacuje se u oplodnjak u kojem se izleže matica.

(5) Matica se sparuje slobodno u prirodi sa većim brojem trutova.

Član 12.

(1) Sparene matice se poslije polaganja jaja obilježavaju obojenom pločicom sa arapskim brojevima od 1 do 99.

(2) Pored obilježavanja matica iz stava 1. ovog člana, arapskim brojem se obilježavaju i košnice.

(3) Obilježene matice pakiraju se u transportne kaveze i dostavljaju u testnu stanicu na testiranje.

Član 13.

(1) Progeni test počinje od prijema matice u testnu stani-

cu i traje do kraja njenog testiranja.

(2) Matice-kćerke testiraju se na sljedeće osobine:

1) kvalitet polaganja jaja (kompaktnost legla),

2) mirnoća pčela na okvirima,

3) agresivnost pčela pri otvaranju košnice (odbrambeni nagon),

4) rojidbeni nagon,

5) snaga pčelinje zajednice tokom godine,

6) produktivnost,

7) higijensko ponašanje pčela,

8) sposobnost prezimljavanja,

9) brzina proljećnog razvoja.

(3) Svi podaci i ocjene upisuju se u uzgojni karton za svaku pčelinju zajednicu, u obrazac iz Priloga ovog pravilnika.

Član 14.

(1) Ocjenjivanje matica na osobine iz člana 9. stav 3. i čla- na 13. stav 2. ovog pravilnika vrši se ocjenom od 1 do 4.

(2) Sposobnost prezimljavanja izražava se ocjenom od 1 do 4, tako da je za:

1) zajednicu koja nije preživjela – ocjena 1,

2) lošu zajednicu koja je preživjela uz prihranu – ocjena 2,

3) dobru zajednicu koja je prihranjivana – ocjena 3,

4) dobru zajednicu koja nije prihranjivana – ocjena 4.

(3) Kompaktnost legla izražava se udjelom praznih ćelija

u najboljem dijelu rama sa poklopljenim leglom i u skladu sa tim se ocjenjuju od 1 do 4, tako da je za:

1) veoma mnogo praznih ćelija – ocjena 1,

2) mnogo praznih ćelija – ocjena 2,

3) malo praznih ćelija – ocjena 3,

4) veoma malo praznih ćelija – ocjena 4.

(4) Brzina proljećnog razvoja predstavlja broj zaposjednutih okvira sa leglom i broj zaposjednutih okvira sa pčelama i izražava se ocjenom od 1 do 4, tako da je za:

1) slabo razvijenu zajednicu – ocjena 1,

2) srednje razvijenu zajednicu – ocjena 2,

3) dobro razvijenu zajednicu – ocjena 3,

4) veoma dobro razvijenu zajednicu – ocjena 4.

(5) Mirnoća pčela na okvirima izražava se ocjenom od 1 do 4, tako da je za:

1) nemirne pčele, koje pri vađenju okvira polijeću i napuštaju saće – ocjena 1,

2) uznemirene pčele, gdje poneke polijeću sa saća – ocjena 2,

3) normalne pčele, koje se kreću po saću prema dijelu saća na kojem je med – ocjena 3,

4) vrlo mirne pčele, koje prilikom rukovanja okvirima mirno hodaju po saću – ocjena 4.

(6) Agresivnost pčela pri otvaranju košnice (odbrambeni nagon) izražava se ocjenom od 1 do 4, tako da je za:

1) agresivne pčele, koje napadaju pri otvaranju košnice, a pri pregledu bodu pčelara – ocjena 1,

2) malo agresivne pčele, koje su izrazito nemirne, polijeću i pokušavaju ubosti – ocjena 2,

3) normalne pčele, koje se nemirno kreću, a poneke polijeću i ne napadaju – ocjena 3,

4) vrlo blage pčele, koje prilikom otvaranja košnice i rukovanja mirno hodaju i ne izlijeću – ocjena 4.

(7) Rojidbeni nagon pčela izražava se ocjenom od 1 do 4, tako da je za:

1) izrojene pčele, uprkos provedenim mjerama za sprečavanje rojenja zajednica se izrojila – ocjena 1,

2) rojive pčele, rojidbeni nagon je moguće spriječiti tek dodavanjem više okvira sa satnim osnovama ili cijelog na- stavka – ocjena 2,

3) pojavu matičnjaka, pojava rojidbenog nagona može se spriječiti uobičajenim postupcima prenošenja okvira s leglom i dodavanjem satnih osnova – ocjena 3,

4) bez rojidbenog nagona – ocjena 4.

(8) Snaga pčelinje zajednice pri pregledu predstavlja broj zaposjednutih okvira sa leglom i broj zaposjednutih okvira sa pčelama i izražava se ocjenom od 1 do 4, tako da je za:

1) slabo razvijenu zajednicu – ocjena 1,

2) srednje razvijenu zajednicu – ocjena 2,

3) dobro razvijenu zajednicu – ocjena 3,

4) veoma dobro razvijenu zajednicu – ocjena 4.

(9) Produktivnost pčelinje zajednice izražava se prinosom meda po košnici, a u to ulazi izvrcani med i med koji ostaje u košnici za zimovanje i izražava se ocjenom od 1 do 4, tako da je za:

1) slab prinos – ocjena 1,

2) osrednji prinos – ocjena 2,

3) dobar prinos – ocjena 3,

4) veoma dobar prinos – ocjena 4. (10) Higijensko ponašanje pčela testira se pin-testom, koji se provodi tako da se rombom prekrije 100 ćelija zatvorenog legla, a zatim tankom iglom izbuši 50 ćelija, a mjeri se vremenom uklanjanja nastradalog legla i izražava se ocjenom od 1 do 4, tako da je, ako:

1) nakon 48 sati pčele nisu potpuno očistile izbušene ćelije – ocjena 1,

2) nakon 48 sati pčele su očistile izbušene ćelije – ocjena 2,

3) nakon 24 sata pčele su očistile izbušene ćelije – ocjena 3,

4) nakon 12 sati pčele su očistile izbušene ćelije – ocjena 4.

Član 15.

(1) Metode koje se primjenjuju za testiranje matica u testnoj stanici identične su metodama kojima se testiraju pčelinje zajednice i matice u reprocentru.

(2) Ocjenjivanje na određenu osobinu obavlja se kod svih zajednica u jednom danu.

Član 16.

Matica je postigla uzgojni cilj ukoliko je u toku dvogodišnjeg testiranja na testnoj stanici ocijenjena minimalnom prosječnom ocjenom 2,5.

Član 17.

Odabir matica rodonačelnica koje se koriste za dalju re- produkciju vrši se na osnovu uzgojne vrijednosti koju dobijamo njenim performans testom i ispitivanjem osobina matica-kćerki progenim testom u testnoj stanici.

Član 18.

Za reprodukciju selekcioniranih matica vodi se evidencija sparivanja i otpreme sparenih matica koju vodi uzgajivač u reprocentru.

Član 19.

Komisija vrši kontrolu proizvodnje, uzgoja i testiranja matica dva puta u toku kalendarske godine.

Član 20.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

Broj: 12.03.2-330-371/26

11. februara 2026. godine

Banja Luka

Ministar,

Anđelka Kuzmić, s.r.