Mnogobrojni benefiti

RS dobija informacioni sistem za upravljanje otpadom

20.02.2023. 12:57 / Izvor: Akta.ba
upravljanje otpadom

Sistem će funkcionisati tako da se, prije svega, puni izvještajima o posebnim vrstama otpada.

Nastojimo da iz ukupnih prikupljenih količina otpada izdvojimo što više onog koji se može reciklirati, zahvaljujući čemu možemo ne samo zaraditi, već i smanjiti opterećenje na deponijama, kaže direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske Srđan Todorović za bl-portal.com.

Kako bi se taj posao što efikasnije obavljao, Todorović najavljuje da je u razvoju digitalni, informacioni sistem upravljanja otpadom, koji bi, takođe, pomogao u rješavanju problema kod velikog broja deponija u RS-u .

"Takav sistem je osnova i podloga da bi se ovaj posao moglo raditi na kvalitetan način“, naglašava Todorović za BL portal

Dodaje da je Fond u saradnji sa UNDP-om, u završnoj fazi kreiranja ovakvog informacionog sistema, koji se finansira iz, kako navodi, Globalnog fonda za životnu sredinu. U njemu će se prikupljati i obrađivati podaci za posebne tokove otpada u Rs-u.

"Mi očekujemo da sistem vrlo brzo bude u funkciji, a trenutno je u testnoj fazi. Više od godinu i po dana radi se na izradi i uspostavi takvog sistema i došli smo u fazu testiranja. Importujemo neke podatke u njega i očekujemo da će kroz nekoliko meseci biti u funkciji“, kaže naš sagovornik.

Sistem će funkcionisati tako da se, prije svega, puni izvještajima o posebnim vrstama otpada. Riječ je o izvještajima samih zagađivača, koji će biti u obavezi da Fondu dostavljaju godišnje podatke o zagađenju. Fond će te izvještaje kontrolisati i obrađivati, na osnovu čega će se formirati baze podataka i izvještaji, koji će dalje biti upućivani resornom Ministarstvu.

"Sistem bi značajno doprinio ovom procesu i to je osnovni preduslov za kvalitetno upravljanje. Dakle, nemoguće je upravljati otpadom bez adekvatnog informacionog sistema koji može omogućiti obradu izvještaja, pohranjivanje podataka, kreiranje različitih vrsta podataka i praćenje tokova otpada“, smatra Todorović.

Neophodnost informacionog sistema za efikasno upravljanje otpadom naglašavaju i u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Za BL portal, potvrđuju da je u toku „priprema Uredbe o informacionom sistemu za otpad, kao i samog informacionog sistema“.

"Informacionim sistemom obezbjediće se preduslovi za bolji nadzor nad sprovođenjem mjera i aktivnosti zaštite životne sredine i praćenje ostvarenja ciljeva održivog razvoja u oblasti upravljanja otpadom“, navode iz Ministarstva.

Ovaj sistem kreiraće se po uzoru na druge države, kaže u razgovoru za BL portal Gorjana Rosić iz Službe za odnose sa javnošću ovog resora, i ističe da „neće biti izmišljanja tople vode“ u ovom procesu.

"Rukovodićemo se, prije svega, svojim obavezama prema Evropskoj uniji, prema njenim direktivama, ali i dobrim praksama zemalja u okruženju. Znači, u dobroj smo poziciji, što možemo učiti na tuđim greškama“, tvrdi Rosićeva.

Pored drugih pogodnosi, ovakav sistem značajno će doprinijeti rješavanju postojećih problema sa otpadom preopterećenim deponijama, na velikom broju lokacija u RS-u. Iz Ministarstva navode primjer deponije u Holijacima kod Višegrada.

Na ovom mjestu problem sa otpadom star je više od 30 godina, objašnjava za BL portal Jovana Borovčanin, portparol opštine Višegrad, a dodaje da pored “domaćeg” otpada, veliki problem prave i velike količine otpada koji donosi rijeka Drina.

“Opština Višegrad je upoznata sa tim problemom i već duži niz godina se radi na njegovom rješavanju, međutim, sama opština ne može da izdvoji sredstva koja su potrebna za pravljenje nove deponije, odnosno izmještanje postojeće”, ističe naša sagovornica.

Dodaje i da su se zbog toga obraćali i brojnim organizacijama, ali i Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije, od kojeg su dobili povratne informacije za konačno rješenje ovog problema.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti