"Novi zakon o obrazovanju u KS ima novine, a udžbenici su na sramotu svih nas"

Vlada Kantona Sarajevo utvrdila je Prijedlog zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u Kantonu Sarajevo, te ga uputila u skupštinsku proceduru. Naida Hota-Muminović, ministrica za odgoj i obrazovanje KS nam je kazala da zakon ima brojne novine, ali je poručila da odavno kaskamo za udžbeničkom politikom.

Hota-Muminović kazala nam je da je u fokusu ovog zakona učenik i da njegovi ciljevi proklamuju najsavremenije tokove koji se trenutno dešavaju u svijetu.

"Živimo u svijetu koji se ubrzano mijenja pogotovo u obrazovanju i te promjene su neminovne u učionicama. Ne bi rekla da smo zaista predaleko od onoga što se dešava u svijetu. Mi smo u Kantonu Sarajevo vjerovatno i zbog koronavirusa i specifičnog izvođenja nastave i mentalne dobrobiti učenika napravili korake naprijed i to se već reflektuje u našim učionicama. Zbog toga smo pokrenuli i jedan zakonski okvir koji je bio neminovan i koji će pratiti i u pravnim rješenjima prepoznati ono što reflektuje ove potrebe, a to je da imamo savremeni nastavni plan program i kurikulum u kojem ćemo prepoznati opću dobrobit i blagostanje učenika. I mislim da ovaj zakon stvara mehanizme koji će omogućiti da se prate sve buduće pormjene i da se zakon ne mijenja na svake dvije-tri godine. Ovaj zakon će biti odlična mapa za sve profesionalce u obrazovanju", pojasnila je.

Novina u ovom zakonu jeste to da će nastavnik prepoznaati svaku specifičnost i individualnost učenika.

"Dok traje nastava svaki nastavnik ima tu priliku. Može reagovati kada prepozna da određeni učenik daje i može više. Bosna i Hercegovina je inače prepoznatljiva po tome da imamo jako nadarene učenike, ali ovaj program izvrsnosti i prepoznavanja nadarenosti mora pratiti tog učenika i kasnije kroz obrazovanje. I mora se osvrtati i na njegove dodatne potrebe. Ti su naši mladi ljudi naša okosnica. Druga vrsta specifičnosti su djeca u riziku jer nemaju svi iste uslove za rad u svojim kućama, školama i zajednicama. Ovdje mi, dakle, prepoznajemo jednu takvu osviještenost radnika u obrazovanju da takve učenike držimo blizu i kreiramo im specifične programe, da ne odustajemo od njih", dodala je Hota-Muminović.

Kaže da je ponosna što je Vlada KS usvojila jedan ovakav Prijedlog zakona u kojem se prvi put spominje “razumna prilagodba”.

"To je, dakle, jedan konvencijski termin za osobe s invaliditetom gdje je sistem toj populaciji sistem dužan postepeno prilagoditi okruženje i programe po kojima radi i pronaći put kako potaći osobe s invaliditetom za rad. Također mnoge škole imaju prilagođene ulaze za osobe s invaliditetom, ali se taj sistem još treba unaprijeđivati. Razumna prilagodba je fer konstrukcija jer se ne mogu određene stvari promijeniti preko noći. Nije riječ samo o fizičkim preprekama već se inkulzija također mora svim srcem prigrliti. Mi smo u obrazovanju proteklih godina bili pioniri u inkluziji, ali smo stvari radili intuitivno bez nekakve velike sistemske podrške. Mi smo u prošloj godini izdvojili šest miliona KM za podršku inkluziji u KS. To nam je omogućilo da osiguramo podršku više od 270 asistenata u nastavi. I to je bio rekordan broj ljudi koji su bili tu asistirati nastavnicima koji izdvode nastavu u inkluzivnim učionicama. Za stalno smo riješili problem mobilnih timova i povećali njihov broj. Tu je 72 profesionalca koji pomažu u izradi individualno prilagođenih programa i praćenju njihove realizacije i mnoge druge važne korake smo poduzeli", istakla je.

Pojasnila je i na koji način su riješili upis u vrtiće i prvi razred osnovne škole djece s poteškoćama u razvoju.

"I to smo pitanje nastojali riješiti na način da smo dali dodatne bodove prilikom upisa u vrtiće za djecu sa poteškoćama u razvoju. Ohrabrujući roditelje da pošalju djecu u redovni vrtić mi ih ohrabrujemo da djeca pohađaju redovan sistem obrazovanja, a ne specijalne škole. Pred nama je još dug put, ali dijete cvjeta sa svojim vršnjacima i s njima brže usvaja znanja", navela je Hota-Muminović.

Navela je da učenici u KS i BiH generalno imaju visok opšti projsek, ali da stalno postoji potreba za promjenama što sugerišu i brojna tesitranja.

"U ovome je stvar obrazovne reforme s obzirom na to što ocjene koje se daju ne prate baš funkcionalnu pismenost. To je pitanje obrazovne reforme s kojom smo počeli u septembru i obaveza je javnih politika da podrže nastavnike u učionic i to je prosječna nastava, ali svako dijete ima talenat i to ne treba zapostaviti, ali nadareni učenici to pokazuju u vrlo kompleksnom sloju i to se mora prepoznati", naglasila je Hota-Muminović.

Na kraju je poručila da ovaj zakon podržava Zakon o udžbenicima u KS.

"Naravno proizvesti dobre udžbenike je veliki izazov. Naše aktivnosti su u Federaciji BiH i u KS bile nikakve u posljednjih nekoliko godina i to je na sramotu svih nas. Tome trebamo posvetiti posebnu pažnju, ali mogu reći da za udžbeničkom politikom jako kaskamo, ali neće nas to spriječiti da kreiramo jedinstvene i dobre nastavne materijale i dijelimo ih u digitalnom obliku. Kada je riječ o ocjenjivanju moramo ga staviti u funkciju i riječ je o tome da se formiraju učenička stjecanja zvanja pa se nekada ocjenjuju prezentacijske vještine, doprinos timskom radu ili kompleksno rješavanje određenog problema", zaključila je Hota-Muminović.