Ruševina ili neboder: Odmotava se klupko oko Valterove električne centrale i Kvadranta B

Nakon što je nedavno došlo do urušavanja južnog dijela zapadnog krila objekta nacionalnog spomenika Električna centrala na Hisetima, na Marijin Dvoru, nadležni inspektori su ogradili prostor oko zgrade trakama i naložili demontažu zidnih struktura industrijskog postrojenja objekta do visine cca 1,5 m.

Vlasnici ruševnog objekta električne centrale na Marijin Dvoru, firma The Place d.o.o. Sarajevo, primili su 20. marta popodne rješenje od strane Federalne uprave za inspekcijske poslove. 

Rješenjem su naloženi koraci koje je neophodno izvršiti u samom procesu demontaže ostataka Električne centrale, sa rokom početka radova najkasnije 5 dana od prijema rješenja. 

"Odmah po zaprimanju navedenog rješenja smo kontaktirali Zavod za zaštitu spomenika FBiH te tražili hitan sastanak kako bi dogovorili dalje korake, a sve u skladu sa izdatim rješenjem. Sastanak je održan dana 21.03.2023. godine i na istom smo dobili informaciju da će 22.03.2023. godine dobiti rješenje o imenovanju osobe koja će obavljati nadzor u ime Zavoda za zaštitu spomenika FBiH", kazali su za Akta.ba.

Paralelno s tim, poslali su zahtjeve za ponude na adrese firmi koje se bave izvođenjem ove vrste radova i očekuju da će iste dobiti i moći zaključiti ugovor o demontaži. 

"Također, svim institucijama koje su vezane za samu infrastrukturu (JP Elektroprivreda BiH, KJKP “Gradski-saobraćaj” doo Sarajevo, BH Telecom dd Sarajevo, Telemach d.o.o. Sarajevo) poslali smo pozive na urgentnu reakciju i izlazak na teren te da izvrše hitnu demontažu struje, viseće inftrastrukture tramvajskog saobraćaja i ostalog sa navedene lokacije objekta. Obavljen je sastanak i sa komandirom PU Centar, kojeg smo informirali o svim koracima koji nam slijede", dodaju.

INVESTITORI BEZ ODLUKE O VRSTI GRADNJE

Inače, radi se o lokaciji Kvadranta B oko kojeg se godinama lome koplja. Administrativne i zakonske procedure blokirale su bilo kakve investicije i gradnju na ovoj lokaciji. 

Govoreći o tome šta planiraju graditi na ovom prostoru, investitori nam kažu da za sada o tome ne mogu razmišljati.

"Navedena lokacija pripada regulacionom planu 'Kvadrant B', čije usvajanje izmjena, još uvijek nije doneseno, na žalost. Mi nismo dobili adekvatne smjernice od nadležnih institucija tako da ne možemo uopće ni doći u mogućnost razmišljanja šta bismo mogli uraditi na navedenoj lokaciji", kažu nam.

Javnosti je već odavno poznato da se na ovoj lokaciji planira izgradnja nebodera u visini SCC-a koji je u neposrednoj blizini, no iz firme The Place kažu da su rekonstrukcijom Upravne zgrade  pokazali na koji način baštine tradiciju grada Sarajeva.

"Renoviranjem i revitalizacijom zadržali smo namjenu i gabarite same zgrade te se prilikom odabira materijala vodilo računa o mjerama zaštite koje su propisane odlukom o zaštiti nacionalnih spomenika. Mnogo truda, rada, upornosti i strpljenja bilo je potrebno da bi zgrada 'The Place' poprimila današnji izgled. Dokazali smo da smo investitori koji baštine tradiciju grada i itekako smo spremni nastaviti naš započeti put", istakli su.

Vlasnici firme The Place d.o.o. Sarajevo su Emir Granov i Meliha Hadžić. Osim njih u vlasničkoj strukturi firme su Greenmont d.o.o i Bellucci Investment Holding d.o.o. Sarajevo osnovane arapskim kapitalom, te My Place d.o.o. Sarajevo čiji je vlasnik Greenmont d.o.o. Iz vlasničke strukture su izašli Gordan i Haris Memija, te Saša Spasojević.

Upravna zgrada firme The Place

Podsjetimo, graditeljska cjelina – Električna centrala na Hisetima, koju čine industrijsko postrojenje na zapadu i upravna zgrada i park sa spomenikom Vladimiru Periću Valteru na istoku, od 2015. uživa status nacionalnog spomenika BiH.

REGULACIONI PLAN KOJI JE IZAZVAO BURU REAKCIJA​​

U aprilu 2019. godine Gradsko vijeće Grada Sarajeva usvojilo je izmjene i dopune Regulacionog plana Marijin Dvor – Kvadrant B. 

Vlasnici lokacije se nadaju da će Gradska uprava "shvatiti da je krajnje vrijeme za usvajanje regulacionog plana Gradski centar – Marijin Dvor, Kvadrant B, te definisati uslove za građenje na predmetnoj lokaciji elektrane.

Želja im je učestvovati u projektu spajanja šetnice uz Miljacku, od lokaliteta Mosta Suade i Olge do Skenderija mosta. "Mi, kao investitori, spremni smo odmah da krenemo sa rekonstrukcijom čime bismo zaokružili revitalizaciju cijelog lokaliteta", kazali su ranije iz firme The Place.

Cijelu proceduru izrade ovog planskog dokumenta provodi Grad Sarajevo. Gradonačelnica Benjamina Karić nedavno je poručila da ne želi siliti procedure i da regulacione planove neće donositi kako bi pogodovala bilo kome. Još uvijek nije poznato hoće li se praviti novi regulacioni plan za Kvadrant B ili će hitno usvajati verziju koju je predložio Abdulah Skaka.

Iz ranije verzije, Plan je zadržao šetnicu uz Miljacku i još:

- koncertna dvorana je ubačena u poslovni objekat - neboder od tridesetak spratova, 
- u velikom dijelu ostatka prostora je dopuštena izgradnja nebodera "do visine kule SCC-a", 
- uz šetnicu će moći ići zgradice od osam do jedanaest spratova.

Ipak, nedugo poslije usvajanja izmjena i dopuna Regulacionog plana Kvadranta B, uslijedile su brojne reakcije. Među prvima su reagovali pojedini sarajevski arhitekti i drugi stručnjaci, kojima je neprihvatljivo da se iznad podzemne koncertne dvorane gradi zgrada jednake visine kao Sarajevo City Center. Mišljenja su da će takva zgrada dvoranu učiniti nefunkcionalnom i da će dodatno pogoršati kvalitet zraka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Ideja je stala kada je tadašnji ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Faruk Kapidžić poručio da se 14 urbanističkih projekata u KS, među kojima je i Kvadrant B, mora uskladiti sa “Studijom o urbanim ventilacionim koridorima i utjecaju visokih zgrada u KS”. 

KO STVARA PROSTOR ZA MEGALOMANSKU IZGRADNJU

Faruk Kapidžić, sada član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, podsjeća da je Odluka o historijskom urbanom krajoliku Sarajeva (HUK) donesena u prošlom sazivu, kada nije bio član, dakle u oktobru 2020. godine. Zbog obimnosti odluke objavljena je u januaru 2021. godine.

"Moja borba tokom 2020. godine, dok sam obnašao funkciju Kantonalnog ministra prostornog uređenja KS, da se takva odluka ne donese, nažalost nije urodila plodom, iako sam konkretnom argumentacijom detektovao i najavio sve probleme koje će zadesiti opštine Centar i Stari Grad. I tada sam bio, kao što sam i sada, stanovišta da je takva odluka potrebna, ali ne u formi i u obuhvatu kako je donesena, te da ista mora biti promijenjena", kazao je on nedavno.

Kaže da stara Električna centrala u ulici Hiseta, nije dio nacionalnog spomenika u okviru pomenute odluke HUK, ali jeste pojedinačni nacionalni spomenik BiH proglašen u prvom sazivu komisije još 2015. godine.

"Igra koja se vodi oko ruševina proglašenog Nacionalnog spomenika na Marindvoru treba da u konačnici otvori put poništenju odluke i tako omogući novu izgradnju što se neće desiti dok sam ja član Komisije", izričit je Kapidžić.

Hitne mjere zaštite su donesene još 2015. godine i tu se uloga Komisije završava, a počinje uloga svih nižih nivoa vlasti u cilju provođenja istih. 

"Zašto se nije postupalo po donesenoj odluci je jasno, jer vrijeme će učiniti da ti ostatci nestanu i da se otvori vrijedan prostor za neku megalomansku izgradnju. Zašto niko nije odgovarao zato što se nije postupalo prema propisanim hitnim mjerama, a zakonska je obaveza, to samo nekima još nije jasno", poručuje, dodajući da je prema se prema elaboratu o statičkoj stabilnosti ostataka građevine treba postupiti što prije i demontirati svaki dio objekta koji nije stabilan.

"Svaki objekat, bilo da je Nacionalni spomenik ili ne, koji ugrožava živote i sigurnost ljudi mora biti od strane vlasnika uklonjen ili saniran. Ukoliko to vlasnik ne uradi onda je dužna opština da djeluje i hitno ukloni ili sanira. Ukoliko bilo ko smatra da prije zahvata uklanjanja opasnog objekta treba neko mišljenje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, onda neka dostavi zvanično upit da se komisija konsenzusom izjasni i odgovori", poručio je.

PROPALA IDEJA TEHNIČKOG MUZEJA

Objekat električne centrale izgradila je njemačka firma "Siemens und Halske", 1895. godine, 13 godina nakon izgradnje prve električne centrale u New Yorku. Prvog maja 1895. godine iz te centrale je puštena električna energija. Prije nego što su je dobile neke evropske i svjetske metropole. Uvođenjem električne energije u svakodnevnicu grada (elektrifikacija kuća, vanjska rasvjeta, tramvaj na električni pogon i sl.) Sarajevo je vrlo rano ušlo u krug gradova koji su pratili tekovine industrijske revolucije i napretka.

Centralu je uspio odbraniti Valter blizu koje je i poginuo u noći (5/6. april 1945. godine) oslobođenja Sarajeva i po kojem je dobila ime. 

Prije 30-ak godina postojala je ideja da se objekat Električne centrale obnovi i uredi kao prvi Tehnički muzej u Sarajevu. Elektroprivreda BiH tada je 2010. godine angažovanjem vlastitih stručnjaka izradila i studiju ekonomske i društvene opravdanosti postojanja tog muzeja. Čak su bili u odmakloj fazi da ovaj objekt kupi od vlasnika Iris computers. Nakon prodaje objekta i proglašenja nacionalnim spomenikom, planovi su otišli u drugom smjeru. Zbog nebrige je dovedena do potpunog propadanja, a hoće li njena sudbina konačno biti riješena, saznat ćemo vrlo brzo.

S.Bijedić